Wigemark je naglasio da su svi razočarani izostankom napretka u vezi sa ovim pitanjem, te da prvo parlament BiH mora da dobije prijedlog za koji je moguće obezbijediti podršku.
"Tehnički to jeste komplikovano pitanje, ali ima tu i dosta razbacivanja terminologijom poput nekakvih opštih pojmova kao što su transparentnost, čime se imputira na neki način da Uprava za indirektno oporezivanje, čiji je Upravni odbor predložio izmjene Zakona o akcizama, nije transparentna u radu", rekao je Wigemark.
On je dodao da zvaničnici EU govore da BiH treba da ima određeni fiskalni prostor, odnosno da pokaže da ima kapacitete da može otplaćivati dugove ako dođe do zaduženja.
"Mi ovdje govorimo prvenstveno o kreditima koji bi došli od Evropske banke za obnovu i razvoj. Međutim, novac koji bi BiH prvo izgubila je novac od Evropske komisije i to u formi grantova, dakle bespovratnih gotovinskih sredstava", istakao je Wigemark.
Prema njegovim riječima, ako se novac ne može usmjeriti u BiH zato što ne postoji fiskalni prostor koji će omogućiti da se ispune uslovi međunarodnih finansijskih institucija, taj novac neće biti isplaćen BiH.
Govoreći o šansi da BiH stekne status kandidata za članstvo u EU početkom naredne godine, Wigemark je rekao da bi prvi korak bio da se završi sa utvrđivanjem odgovora na upitnik Evropske komisije.
"Drugi korak je izrada mišljenja koje EU priprema jednim dijelom na osnovu odgovora koje dostavi BiH. Mislim da postoji neke prilika u prvoj polovini naredne godine i za BiH i druge zemlje zapadnog Balkana", naveo je Wigemark.
