Za ubistvo Blaža Kraljevića nikada niko nije odgovarao, ubijen jer je odbio razoružati Bošnjake
Blaž Kraljević je bio jedan od osnivača HOS-a u Bosni i Hercegovini, aktivno se uključio u odbranu od agresije na samom početku. No veoma brzo se našao u sukobu sa tadašnjim hrvatskim političkim liderima iz redova HDZ-a BiH.
Borba za jedinstvenu Bosnu i Hercegovinu
Kraljević je bio protiv podjele Bosne i Hercegovine, a nakon što je u Grazu održan sastanak Mate Bobana i Radovana Karadžića i njihov dogovor o primirju HVO-a i VRS-a, te teritorijalnom razgraničenju HZ Herceg-Bosne i Republike Srpske, izdao je proglas u kojem je pozvao Hrvate i Bošnjake, da ne prihvate izdaju Bosne i Hercegovine.
"Nema podjele Bosne i Hercegovine. Ili ćemo svi izginuti, ili ćemo svi biti slobodni. Radovan Karadžić je ubojica hrvatskog i muslimanskog naroda, a Mate Boban ne može i nema pravo zastupati odnosno odvoditi Hrvate i Muslimane BiH u propast", pisalo je između ostalog u Kraljevićevom proglasu.
Ubrzo nakon toga imenovan je general bojnikom Armije Republike Bosne i Hercegovine, a 2. augusta je postao član glavnog štaba Armije BiH.
Dan prije svoje pogibije imao je intervju za list "Novi danas", kazao kako Boban nije prijatelj BiH.
"Mate Boban ima drukčije ideje od HOS-a i mislim da njegova politika nije prijateljska prema Bosni i Hercegovini. Tu se prije svega radi o pitanju njene podjele. Za razliku od HVO-a, mi štitimo sve stanovnike BiH od agresora i pokušavamo igrati pošteno bez zadnjih namjera. Mi želimo samo osloboditi i zaštititi Bosnu od četnika", kazao je tada Kraljević.
Sukob sa Bobanom
Nakon što su pripadnici HOS-a oslobođenjem dijelova općine Trebinje ostvarili veliki napredak, Mate Boban je uputio poziv Blažu Kraljeviću za susret u Mostaru 9. augusta 1992., kako bi se dogovorili o budućim vojnim operacijama protiv srpskih snaga.
Vinko Martinović "Štela", jedan od komandanata HOS-a u Mostaru, pratio je generala Kraljevića do mjesta sastanka. U susretu je također sudjelovao Bruno Stojić, ministar odbrane HZ Herceg-Bosne. Tokom tog sastanka, Mate Boban je zatražio od Kraljevića da se postara za razoružavanje Bošnjaka unutar HOS-a.
Kraljević je to odbio, a pri povratku sa sastanka Kraljević je s osam pripadnika HOS-a (Gordan Čuljak, Šahdo Delić, Ivan Granić, Rasim Krasniqi, Osman Maksić, Mario Medić, Vinko Primorac i Marko Stjepanović) upao u unaprijed postavljenu zasjedu Kažnjeničke bojne, specijalne jedinice HVO-a.
Zločin bez kazne
Nakon okršaja i likvidacija, tijela su prebačena u Široki Brijeg, a poslije i u Hrvatsku, gdje ih je otkrila hrvatska policija. Razlog zbog kojeg su tijela prevožena prema Dalmaciji nije poznat, no pretpostavka je bila da su ih pokušali sakriti bacanjem u more.
Kraljević je pokopan u svom rodnom mjestu 13. augusta 1992. Nakon toga, HOS je u Bosni i Hercegovini doživio raspad, a ubrzo je izbio je sukob između bosanskohercegovačkih Hrvata i Bošnjaka, koji je trajao sve do februara 1994. godine. Neke od osoba koje se povezuju s ubistvom Kraljevića su hapšene, no nikada nisu suđeni zbog tog zločina.
Zločinci nikada nisu kažnjeni, uprkos brojnoj dokumentaciji o ovom događaju u tužilaštvima Bosne i Hercegovine i Hrvatske.
