Zagađenje zraka u ljetnom periodu je uzrokovano industrijom, automobilima, deponijama otpada
U razgovoru za Klix.ba u ime Eko Foruma Zenica govorio je Samir Lemeš koji je kazao da bez obzira na ljeto ili zimu građani Zenice udišu zagađen zrak zbog industrije.
Lemeš je kazao da je upravo nemogućnost raspodjele zagađenja prema izvorima odličan izgovor zagađivačima i organima vlasti koji se brane rečenicom "Nismo mi krivi, nije do nas". Dodao je da je nakon Kantona Sarajevo, i Zeničko-dobojski kanton počeo aktivnosti na formiranju registra zagađenja, za koji su prošle godine izdvojena sredstva, ali nakon skoro dvije godine registar još uvijek nije završen.
"Registar namjenskim sredstvima za zaštitu okoliša finansira kanton, a realizira Institut 'Kemal Kapetanović' u saradnji s privatnim konsultantskim firmama. Nezavršena, radna verzija može se vidjeti na http://www.ekonerg.hr/zdk/, a zasnovana je na podacima iz 2016. godine. Koliko ćemo još morati čekati na malo svježije podatke, nije poznato, jer se najave o formiranju i početku rada 'Centra za monitoring okoliša ZDK' ponavljaju već godinama. Kad taj registar bude gotov, moći će se malo sigurnije reći koliko ko doprinosi zagađenju, pod uslovom da se umjesto zbirnih godišnjih podataka, kako je sad u registru, pojave barem mjesečni podaci, jer sigurno nisu isti izvori u februaru ili u augustu", kazao je Lemeš te dodao da iz iskustva drugih zemalja, na koje se moraju osloniti jer vlastitih upotrebljivih podataka nemaju, zagađenja ljeti dolaze i iz industrijskih postrojenja, saobraćaja, deponija otpada...
"Šumski požari, paljenje korova i slično smatraju se incidentnim situacijama koje obično kratko traju. Ne znamo u kojem omjeru, ali je zanimljivo da prethodnih vrelih dana, zbog fotohemijskih reakcija koje se dešavaju kad je sunčevo zračenje jako, najveće zagađenje nije bilo prašinom ili sumpordioksidom kao zimi, nego prizemnim ozonom, koji nastaje razlaganjem azotnog dioksida zbog djelovanja sunca. Azotni oksidi su karakteristični za saobraćaj, ali ih dosta ispuštaju i industrijska postrojenja. Poseban problem predstavlja to što industrijska postrojenja rade bez odgovarajućih filtera, a motorna vozila čija je prosječna starost u BiH preko 18 godina, ili uopšte nemaju katalizator ili su katalizatori skinuti i sa onih vozila koja su ih nekad imala."
Građani negoduju, posebno u okolini metalurških postrojenja, jer taj "miris" koji se osjeti je posljedica, kako Lemeš kaže, rada koksare, u koju se nije ulagalo niti se namjerava išta ulagati, tako da su fugitivne emisije organskih polutanata poput benzena, koji su kancerogeni, ogromne i nekontrolisane.
"Taj pogon radi i ljeti i zimi, jedina razlika je što se zimi javlja takozvana 'temperaturna inverzija' kad nema strujanja zraka koje bi to zagađenje raspršilo na šire područje", dodaje naš sagovornik.
Eko forum ne raspolaže podacima o broju oboljelih od kancera, iako su ih u više navrata tražili od institucija kao što je Zavod za javno zdravstvo. Oni im dostavljaju samo zbirne, godišnje podatke, na osnovu kojih se ne mogu donijeti nikakvi zaključci niti poduzeti ikakve mjere.
Broj oboljelih od karcinoma je u stalnom porastu, a Lemeš naglašava da građani i te kako imaju razloga za brigu te da zagađenje nije jedini uzročnik kancera, ali da doprinosi njegovom nastanku.
"Ljudi obole od raka iz raznih razloga: stres, ishrana, genetske predispozicije, pušenje, zagađeni zrak i voda, nedostatak fizičkih aktivnosti, siromaštvo, pretjerano izlaganje suncu, pesticidi u hrani, hemikalije u proizvodima široke potrošnje... Na većinu tih faktora čovjek ne može utjecati, ali se mogu provoditi mjere kako bi se smanjila izloženost tim rizikofaktorima. Međutim, to u Bosni ne ide lako. Na primjer, uvedu se akcize na duhanske proizvode kako bi se smanjio broj pušača, a onda ljudi kupuju duhan od uličnih prodavača, koji sadrži ko zna šta, niko ne kontroliše kvalitet. Izda se okolinska dozvola kojom se industriji da rok od pet godina da smanji emisije zagađujućih materija, a industrija to ne uradi, dobije novu dozvolu za narednih pet godina i tako unedogled. Da smo malo pametniji i disciplinovaniji, neki od tih faktora rizika bi se mogli ukloniti ili umanjiti, i to svako u svom domenu: pojedinci da smanje ili prestanu upotrebu duhana, vozači da smanje nepotrebno 'vozikanje' i da više idu pješke ili koriste bicikle i javni prevoz, poljoprivrednici da smanje upotrebu pesticida, industrija da ugradi filtere kao što je to uradila u EU", izjavio je Lemeš.
Na kraju je naglasio da su svi krivi, a ne samo pojedinac.
"Krivi smo svi mi, jer imamo onakvu vlast kakvu izaberemo, i koja usvoji zakone koje onda ne primjenjuje, a svaki pokušaj jače primjene zakona dočeka se izgovorima 'hoćeš da ljudi ostanu bez posla?', 'nemoj po sirotinji', 'uvijek je bilo zagađeno pa se niste tada bunili', 'vi napadate strane investitore jer vas neko za to plaća' itd. Treba nam manje pohlepe, a više intelekta", zaključio je Lemeš.
Hirurg u Kantonalnoj bolnici Zenica dr. Harun Drljević je kazao da građani Zenice, za razliku od Sarajeva, zagađenje imaju 365 dana u godini.
"Za razliku od Sarajeva koje lošiji kvalitet zraka ima tokom zimskog perioda, mi u Zenici zbog kotline imamo loš zrak cijele godine. Najugroženije su četiri kategorije društva i to: djeca, stariji ljudi, trudnice te odrasle imunodeficitarne osobe. Sav ovaj nečisti zrak i tlo ćemo platiti zdravstvenim biltenom u budućnosti. S obzirom na stanje i kontinuirano zagađenje, sigurno je da će zdravstveni bilten biti gori naredne godine", kazao je Drljević.
Na kraju je dodao da građani zagađenih bh. gradova ne mogu napustiti svoje gradove, izolirati se u domove i ići van grada kada god je zagađenje povećano, ali da se mogu buniti i kao jedinstveni boriti se za kvalitetniji zrak, okoliš i u konačnici zdravlje.
Istražili smo: Koliko košta održavanje Octavije 2.0 TDI i 1.5 TSI do 100.000 kilometara?
