Lavić je iznio mišljenje da je popis za državu vrlo važan proces i spada u red njenih aktivnosti na osnovu čega država uspijeva planirati svoje redovne aktivnosti, o broju stanovništva, stanova, školske spreme, poljoprivrede, međunarodnih odnosa, "ali se u BiH popis politizira".
"Nažalost popis se pokušava iskoristiti za neke izvanstatističke stvari. Popis postaje poprište i mjesto preko kojega se prelamaju politički odnosi u državi BiH", kazao je u izjavi za Fenu prof. Lavić.
Dodao je da se popis treba osloboditi od politizacija ili pokušaja da se entitetski iskoristi za neke entitetske interese i da se doživi kao statistička djelatnost putem koje će se saznati stanje u BiH.
"Cilj nam je da popis da precizne rezultate, a da se ti rezultati ne mogu koristiti u bilo kakve političke svrhe", kazao je Lavić.
Mišljenja je da ime "Bošnjak" treba zaštititi te da se ono ne može više nikada svesti na ime "musliman" što je oznaka za jednu religijsku skupinu, a Bošnjaci su narod i neki od Bošnjaka su muslimani.
Također je i Halid Genjac mišljenja da popis treba provesti po zakonu, ukoliko se bude postupalo po zakonu mogu se dobiti istiniti podatci, ali ukoliko se bude manipulisalo i postupalo suprotno zakonu "zašto nam uopšte trebaju iskrivljeni podatci koji će koristiti neprijateljima BiH".
Govoreći o popisu, dr. Zaimović je kazao da pitanje entitetskog državljanstva je pitanje Ustava BiH koji u svojoj preambuli dopušta pitanje entitetskog državljanstva, i u tom kontekstu je u popisnici uvedeno na pitanje 19.1.
"Ono što je nejasno kod bh. stanovništva je da je to pitanje opcionalno. Znači vi morate da imate BiH državljanstvo, a onda da li želite da imate entitetsko, da li ga nemate, to je pitanje ličnog stava", kazao je Zaimović.
On naglašava da ono što još nije definisano i što ostaje na Vijeću ministara BiH je da definiše, kao nedorečeno u tom stajalištu, jeste da li će se entitetsko državljanstvo gledati prema mjestu rođenja kao što je inače uobičajena praksa.
"Pokušat ćemo da izložimo čitav niz nepravilnosti koje su se pokazale na popisu i pokušat ćemo ponovo da potcrtamo poziciju bošnjačkih institucija", rekao je Zaimović.
Kada je popis u pitanju, Zaimović je kazao da ga treba sprovesti u skladu sa statističkom praksom, za dobrobit svih građana BiH.
Podsjetio je da su bošnjačke institucije intenzivno godinu dana upozoravale statističke institucije, EUROSTAT, Evropsku komisiju, na niz nepravilnosti koje se svakodnevno pojavljuju u popisnicama, u metodološkoj građi, pristupu, u konačnici, objedinjavanju podataka na višim razinama.
"Mi danas jasno kažemo da postoji ipak 'crvena linija' i ispod te linije ići nećemo", naglasio je Zaimović.
