Zašto Čovićeva teza da su probosanske stranke isto što i bošnjačke nema utemeljenje
Teza o "legitimnom predstavljanju", koju u javnom prostoru ponavljaju Dragan Čović i ostatak HDZ-a, misleći pri tome na formulu po kojoj bi (valjda) Hrvati trebalo da glasaju za Hrvate, Bošnjaci za Bošnjake, a Srbi za Srbe, problematična je po više osnova.
Jasno je da svaki zastupnik izabran u bilo koji parlament po važećim zakonima legitimno predstavlja svoje birače, i da njegova etnička pripadnost ne utječe na njegovu legitimnost. To je svakako jasno i to vjerovatno nije ni cilj zbog kojeg Čović uporno plasira tezu o tome da "Hrvati treba da biraju Hrvate".
Pravi cilj se ogleda u pokušaju da se Bosna i Hercegovina svede na prosti zbir tri konstitutivna naroda, što se onda kroz političku implementaciju na terenu želi primijeniti na način da "svakom od naroda pripada trećina vlasti ili pozicija" i da brojnost bilo kojeg od naroda ne treba da ima nikakav utjecaj. Cilj je, dakle, da se najveći probosanski blok stranaka, koji u parlamentima u pravilu ima 60 i više posto ruku, svede na "bošnjačku kvotu od 33 posto".
Zbog toga se od Čovića, a nerijetko i od Dodika, vrlo često može čuti tvrdnja da je probosanski blok, ustvari "bošnjački blok" i da su te stranke dobile zanemariv broj hrvatskih i srpskih glasova. Da ova tvrdnja nije istinita vrlo ilustrativno pokazuju rezlultati izbora 2018. godine.
Za primjer ćemo uzeti rezultate izbora za Parlament Federacije BiH i popis iz 2013. godine.
Prema popisu iz 2013. godine u Federaciji BiH živi 1.562.372 Bošnjaka (70,40 posto), 497.883 Hrvata (22,44 posto), 56.550 Srba (2,55 posto) i 102.4015 Ostalih (4,61 posto). Odnos u broju Bošnjaka i Hrvata u FBiH je 3,1 na prema jedan 1. S obzirom da u starosnoj strukturi Bošnjaka i Hrvata i u izlaznosti na izbore nema većih odstupanja, ovaj odnos (3,1 : 1) može se primijeniti i na ukupan broj glasova na izborima.
Ako su Čovićeve tvrdnje da je "probosanski blok isto što i bošnjački blok i da za te stranke ne glasaju Hrvati i Srbi" tačna, onda bi i broj glasova koje su na izborima dobile stranke s hrvatskim predznakom i stranke iz probosanskog bloka trebalo da bude približan odnosu sa popisa, dakle 3,1 : 1. Međutim, to nije tako.
Prema zvaničnim rezultatima izbora četiri koalicije i stranke koje imaju hrvatski predznak (po Čoviću isključivi predstavnici Hrvata) osvojile su ukupno 177.518 glasova. HDZ-ova koalicija 143.704, koalicija koju predvodi HDZ 1990 je osvojila 25.663 glasa, Hrvatska republikanska stranka 6.670 i Hrvatska stranka BiH 1.481 glas.
S druge strane, probosanski blok (ukupno 21 stranka koja je dobila glasove na izborima – po Čoviću bošnjački blok) osvojila je ukupno 817.082 glasa. SDA 252.817, SDP 145.458, DF 93.708, SBB 70.571, Naša stranka 50.947 i tako dalje.
Kada se uporedi odnos ukupnih glasova hrvatskog i probosanskog bloka, dobija se omjer od 4,6 : 1, što je daleko od popisnog omjera 3,1 : 1.
Da je tačna Čovićeva tvrdnja da za probosanski blok glasaju samo Bošnjaci, onda ovaj blok stranaka, u poređenju sa brojem "hrvatskih glasova", nije trebalo da ima više od 550.300 glasova (550.300 : 177.518 približno je popisnih 3,1 : 1). Međutim, jasno je da se to nije desilo i da imamo oko 250.000 glasova koji se "ne uklapaju" u Čovićeve tvrdnje o "hrvatskom i bošnjačkom bloku" i da je riječ o tom broju birača nebošnjaka koji su glasali za probosanski blok.
Tih 250.000 glasova je više od 177.518 glasova koje su dobile sve stranke sa hrvatskim predznakom i čak 113.000 više od glasova HDZ-ove koalicije.
