Zašto je CIK za pojedince postao problem i da li politička volja u BiH postaje zakon
Predsjednik Republike Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik najavio je kako će članovi CIK-a biti smijenjeni i procesuirani u prvih mjesec dana po formiranju nove vlasti u BiH.
Osim njega i lider HDZ-a Dragan Čović još od 2020. godine tvrdi da je trenutni saziv CIK-a nelegalno izabran, iako je Sud BiH presudio da su članovi komisije izabrani u skladu sa Izbornim zakonom BiH.
Član izborne komisije imenuje se na period od sedam godine, a Centralna izborna komisija sastoji se od sedam članova.
Kandidate za CIK BiH zajednički predlažu članovi komisije za izbor i imenovanje, a Predstavnički dom Parlamenta BiH imenuje članove CIK-a sa liste kandidata nakon obavljenog javnog konkursa.
Zakon ne propisuje mogućnost opoziva članova CIK-a jer svi članovi obnašaju svoju dužnost sve do isteka mandata, odnosno do imenovanja novih članova.
Poslovnik koji regulira imenovanje članova CIK-a BiH propisuje princip javne konkurencije u slučaju da je potrebno izabrati novi sastav ili izabrati jednog ili više članova CIK-a ili jer neki od članova ne može obavljati funkciju zbog razloga utvrđenih članom 2.15 Izbornog zakona.
Taj član propisuje da se novi članovi CIK-a imenuju ukoliko neki od postojećih podnese ostavku, umre, bude spriječen obavljati funkciju ili bude smijenjen sa funkcije.
Član CIK-a može biti smijenjen ukoliko je član političke stranke ili koalicije, nosilac mandata ili član izvršnog organa vlasti, kandidat je na izborima, ili mu je izrečena kazna za radnju koja predstavlja težu provedbu izbornih zakona u posljednje četiri godine.
Politička volja ili provedba zakona i propisa
Najave političara u BiH da će smijeniti članove CIK-a te da će oni biti procesuirani problematična je iz nekoliko razloga.
Ne određuju političari da li će neko biti procesuiran ili ne, jer BiH ima svoje pravosudne institucije u čijoj je to direktnoj nadležnosti. Osim ako se naravno, ne želi sugerirati da su pravosudni organi pod direktnom političkom kontrolom, no, ne bi li to bilo u suprotnosti sa famoznim sporazumom o formiranju vlasti na državnom nivou Osmorke, HDZ-a i SNSD-a?
Pored toga, upravo je pravni mehanizam imenovanja članova CIK-a i svima dostupan pravilnik njihovog izbora i prestanka mandata na snazi kako bi spriječio odmazdu prema državnoj Izbornoj komisiji ukoliko se nekim strankama ili političarima ne dopadaju njene odluke koje im ne idu u prilog.
O profesionalnosti rada CIK-a ne mora niko donositi lični sud. Dovoljno je pogledati brojeve.
Statistika o zakonitosti rada CIK-a pokazuje da je Sud BiH u periodu od raspisivanja proteklih Općih izbora do kraja 2022. godine u vezi sa izbornim procesom u 96 posto slučajeva žalbi uloženih na odluke CIK-a potvrdio njegove odluke, a ne želje političkih stranaka.
Ili možda sada, ne samo da imamo problem sa CIK-om već kroz njega i sa Sudom BiH?
Prateći narative koji u vezi sa radom institucija BiH posebno često dolaze iz manjeg bh. entiteta, nije li opravdano zaključiti i da će uskoro i Sud BiH, odnosno njegov Apelacioni odjel također postati jednako obilježen kao "inkvizicijski" kao što je to slučaj i sa Ustavnim sudom BiH?
Nije li najava odmazde prema CIK BiH samo dio mnogo većeg plana nipodaštavanja i u konačnici negiranja funkcioniranja institucija države, koje su samo strategija insistitranja na interesima RS-a da bude ono što godinama želi biti i da na nižem nivou vlasti mimikrira državu.
Sud BiH već je ranije odbio prigovore u vezi sa procedurama imenovanja članova CIK-a ističući da je diskrecioni opoziv neprihvatljiv osim u slučaju disciplinskih prekršaja.
Sada ostaje da se vidi šta će nova većina u Predstavničkom domu BiH uraditi i da li će zaštititi integritet CIK-a ili će kroz njegovo opovrgavanje bez dokaza nastaviti urušavati državni sistem.
Odroni i poplave blokirali Jablanicu: Stijene na cestama, Neretva se gotovo izlila iz korita
Milan Pavlović ponudio smještaj unesrećenima u poplavama: Nemojte da vas je stid
