Zašto je važna usvojena rezolucija Evropskog parlamenta o BiH i ko je za to zaslužan
Pored ustaljenih poruka i podrške suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH, koji se prethodnih mjeseci često potkopavao pričama o tzv. non paperima, Evropski parlament je usvojio rezoluciju koja naglašava šta EU očekuje od BiH kada je riječ o procesu pomirenja, funkcionisanju demokratskih institucija, vladavini prava, osnovnim ljudskim pravima, socioekonomskoj reformi, povezanosti, energiji i okolišu, vanjskoj politici i sigurnosti.
Hrvatska lobiranje
Na prvu djeluje kao još jedna u nizu poruka izrečenih prema BiH. Ipak, u pozadini možda i nekih ponovljenih floskula u diplomatskim krugovima prethodnih mjeseci vodio se mali rat o tome koji detalji trebaju biti naglašeni u spomenutoj rezoluciji. Hrvatski europarlamentarci su u tom kontekstu odigrali ključnu ulogu. Cilj je bio u zvaničnom dokumentu EU, kojim se izražava zvanično političko stajalište o BiH, naglasiti konstitutivne narode i legitimno predstavljanje kao poseban segment bez kojeg BiH nema napretka.
A šta to u praksi znači. Svrha lobiranja zastupnika iz Hrvatske je bilo pozicioniranje zahtjeva bosanskohercegovačkog HDZ-a, koji reforme u BiH ne vidi bez cementiranja pozicija konstitutivnih naroda i legitimnog predstavljanja. U tom smislu nema razlike između hrvatskog SDP-a i HDZ-a. Čak se može tumačiti da je SDP Hrvatske napravio priličan zaokret udesno kada je riječ o odnosu prema BiH.
I jasno je da se reforme, odnosno izmjene Ustava i Izbornog zakona u BiH trebaju izvršiti. Ali kako? I evropski zvaničnici, ali i zastupnici parlamenta najmoćnije države EU - Njemačke jasno naglašavaju da je prioritet provođenje presuda suda iz Strazbura, a što u kontekstu BiH znači nužnost implementiranja presude u slučaju "Sejdić-Finci", "Šlaku", "Zornić" i "Pilav". To je osnova jer je značajan broj i manjina, ali i konstitutivnih naroda diskriminisan jer im nije dozvoljeno da se za najviše funkcije kandidiraju na izborima. Diskriminirajuće odredbe Izbornog zakona je stoga imperativ mijenjati. Također, naglašava se i potreba provođenja presuda Ustavnog suda BiH.
Međutim, zahtjevi bh. HDZ-a o legitimnom predstavljanju, kako ga tumači ta stranka, nisu prepoznati u EU parlamentu kao opravdan prioritet.
U jeku priče o Izbornom zakonu
Cijela priča i usvojena rezolucija su važne jer dolaze u jeku iščekivanja dogovora o izmjenama Izbornog zakona BiH. Stoga će ova rezolucija biti argument više za one koji smatraju da ova država treba biti građanski ustrojena, a ne na principu etnija.
Simbolika je i u tome što je Hrvatska kao članica EU uložila ogromne diplomatske napore da priču o konstitutivnosti i legitimnom predstavljanju nametne kao sastavni dio koji Evropska unija ultimativno želi u BiH.
S druge strane, BiH sa svim svojim unutrašnjim problemima i opstrukcijama u ovoj diplomatskoj borbi nije izašla pognute glave. Naravno i u ovom slučaju jedni će reći da je ovo plod sreće te da su EU parlamentarci većinski shvatili suštinu. Ipak, ne treba zanemariti da u institucijama EU postoje diplomate, aktivisti koji lobiraju i bore se da BiH u Evropi bude predstavljena i dobije status građanski uređenog društva, a ne etnički podijeljenog.
U ovom slučaju BiH, iako mnogo manje utjecajna od Hrvatske, ipak je uspjela dobiti zvanični politički stav Evropskog parlamenta koji treba biti smjernica reformi u BiH. A posla je mnogo kako bi svi građani bili jednaki pred zakonom, kako ne bi bili diskriminisani i kako bi dobili vladavinu prava i uklonili svaki vid diskriminacije.
