Zašto se presuda "Ljubić" još vodi kao neizvršena: Uskoro bi Ustavni sud trebao zatvoriti cijelu priču
No, krenimo redom. Božo Ljubić (HDZ) je još prije deceniju uputio apelaciju Ustavnom sudu BiH tražeći ocjenu ustavnosti određenih tačaka Ustava FBiH i Izbornog zakona naše zemlje i to u dijelu koji se odnosi na izbor delegata u Dom naroda Federacije BiH.
Meritum apelacije i odluke
Dio zakona koji kaže: "Svakom konstitutivnom narodu se daje jedno mjesto u svakom kantonu..." nije u skladu sa Ustavom. Konkretno, Ljubić se žalio na diskriminaciju u pogledu proporcionalnosti. Kao argument je naveo činjenicu da je visoki predstavnik odlukom iz 2002. godine donio odluku kada je broj delegata u Domu naroda sa 30 smanjio na 17. Ljubićeva žalba na odredbe Izbornog zakona išla je u pravcu da je diskriminirajuće da svaki kanton bira barem po jednog predstavnika svakog konstitutivnog naroda u Dom naroda, iako je u određenim kantonima broj pripadnika nekog od konstitutivnih naroda zanemariv.
Ustavni sud je njegovu apelaciju usvojio u tom dijelu i naložio Parlamentarnoj skupštini da u roku od šest mjeseci izmijeni zakon i osporenu odredbu uskladi sa Ustavom. Ipak, očekivano to se po automatizmu pretvorilo u političko pitanje i zadužena Parlamentarna skupština nije izmijenila spomenute odredbe Izbornog zakona i Ustava FBiH. Rok je istekao 30. juna 2017. godine, a Ustavni sud je 6. jula te godine donio rješenje da Parlament BiH nije postupio po zakonu te je usvojeno rješenje o neizvršenju odluke, koje je zatim dostavljeno Tužilaštvu BiH.
Dalje je Tužilaštvo BiH trebalo postupiti po službenoj dužnosti i ispitati krivičnu odgovornost onih koji su trebali pokrenuti pitanje izmjene osporenih odredbi. No, Tužilaštvo nije reagiralo.
S druge strane Centralna izborna komisija je 2018. godine provela presudu "Ljubić" tako što je u skladu s Izbornim zakon rasporedila broj delegata iz deset kantona u Dom naroda Federacije BiH.
"Centralna izborna komisija BiH određuje, nakon svakog popisa, broj delegata koji se biraju iz svakog konstitutivnog naroda i iz reda ostalih, a koji se biraju iz zakonodavnog organa svakog kantona", stoji u članu 10.12 Izbornog zakona BiH.
No, na ovu odluku apelaciju Ustavnom sudu uputila je Borjana Krišto.
Nakon što je Centralna Izborna komisija BiH usvojila Uputstvo o rasporedu delegata u Domu naroda FBiH, HDZ-ova zvaničnica Borjana Krišto je, pored ostalih, uputila Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti ovog akta.
Ipak, Ustavni sud je ovu apelaciju odbacio.
"Odbacuje se kao nedopušten zahtjev Borjane Krišto, predsjedavajuće Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, za ocjenu ustavnosti Uputstva o izmjeni i dopunama Uputstva o postupku provedbe posrednih izbora za tijela vlasti u Bosni i Hercegovini obuhvaćenih Izbornim zakonom Bosne i Hercegovine (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine” broj 91/18) zbog nenadležnosti Ustavnog suda Bosne i Hercegovine”, navedeno je u Odluci Ustavnog suda BiH donesenoj 28. marta 2019. godine.
No, priča o apelaciji Bože Ljubića i odluci Ustavnog suda i dalje je bila politički aktuelna.
U međuvremenu, godine su prolazile, a tema "presuda Ljubić" je i dalje opterećivala politički diskurs, no nikakvog političkog dogovora nije bilo. Ipak, u jesen 2022. godine interveniše Christian Schmidt koji donosi amandmane na Ustav FBiH kojima mijenja broj delegata u Domu naroda. Umjesto dotadašnjih 58 delegata u Domu naroda FBiH (17 delegata u svakom klubu konstitutivnih naroda i sedam iz reda Ostalih), Schmidt je podigao broj delegata na 80 (23 po klubu konstitutivnih naroda i 11 iz reda Ostalih).
Suštinski, Schmidt je tom intervencijom ušao u meritum onoga zbog čega je Božo Ljubić uputio apelaciju Ustavnom sudu. Nakon ove odluke Schmidt je nekoliko puta komentirao i ustvrdio da je po njemu, s pravne strane presuda "Ljubić" okončan slučaj, dakle implementiran.
No, zašto je Ustavni sud vodi kao neizvršenu
Presuda "Ljubić", uprkos svemu i dalje služi kao politička poluga u pregovorima i političkim zahtjevima, a jedan od razloga je i činjenica da je Ustavni sud BiH i dalje vodi kao neizvršenu. Cijela priča je vjerovatno dosta ranije mogla biti završena da je Tužilaštvo BiH nakon Schmidtove intervencije odgovorilo Ustavnom sudu da su na scenu stupile nove okolnosti te da neće provoditi istragu zbog neizvršenja odluke Ustavnog suda.
Ipak, Tužilaštvo se potpuno oglušilo na tu činjenicu i tako doprinijelo pravnoj zabuni.
No, kako je Klix.ba saznao u Ustavnom sudu BiH, uskoro bi i po ovom pitanju moglo doći do rješenja.
"Razlog iz kojeg se ovaj predmet još uvijek vodi kao neizvršen su veoma složena pitanja obuhvaćena ovom odlukom. Stoga je Ustavni sud odlučio da će naknadno (imajući pri tome u vidu nepopunjenost Ustavnog suda i nadu da će Ustavni sud u razumnom periodu biti popunjen svim nedostajućim sudijama) detaljno razmotriti implikacije odluka koje je nametnuo visoki predstavnik za BiH (amandmani na Ustav Federacije BiH i Zakon o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, kao i implikacije Odluke Ustavnog suda broj U-27/22, u kojem je odlučivao o ustavnosti navedenih akata, na status izvršenja odluke u predmetu U-23/14 (presuda Ljubić). Međutim, kako nadležne entitetske vlasti nisu još uvijek popunile nedostajuće sudije, Ustavni sud je sa svojim pravnim ekspertima pristupio analizi implikacija odluka visokog predstavnika za BiH na izvršenje odluke Ustavnog suda broj U-23/14 . Dakle, pravni eksperti u Ustavnom sudu rade tu analizu i očekuje se vrlo brzo stav Ustavnog suda o ovome pitanje", kazali su nam iz Ustavnog suda.
Treba istaći da je Ustavni sud BiH u međuvremenu razmatrao i apelaciju Željka Komšića i Šefika Džaferovića, koji su tražili ocjenu ustavnosti na Schmidtovu odluku o nametanju izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona, a Ustavni sud je odlučio da su ti amandmani visokog predstavnika u skladu sa ustavom.
U konačnici, Ustavni sud će, prema ovoj najavi uskoro zaključiti cijelu priču o izvršenju/neizvršenju odluke u predmetu "Božo Ljubić".
Kako izgleda kuća u kojoj je Melanija Trump živjela u djetinjstvu: Period prije Amerike i slave
