Zašto se vozimo dotrajalim autobusima: Nema novca za nove ili je zakazala kontrola ispravnosti?
Za kontrolu svih vozila javnog linijskog i vanlinijskog prijevoza putnika zadužen je Federalni saobraćajni inspektorat, a glavni federalni inspektor Dragan Soldo kao osnovni problem navodi starost vozila kojima se obavlja javni prijevoz putnika, jer je starost glavni razlog čestih kvarova.
"Kada je riječ o javnom prijevozu, tehnička ispravnost vozila je najveći problem i to ne samo u Sarajevu, nego i u čitavoj BiH. Trenutno je najveći problem starost vozila kojima se obavlja javni prijevoz, jer su takva vozila starija od 10 godina. U takvim slučajevima često se dešavaju kvarovi na vozilima koji utječu na normalno odvijanje saobraćaja", rekao je Soldo, dodavši kako je, u cilju poboljšanja saobraćaja i sigurnosti svih učesnika u saobraćaju neophodno kroz zakonske okvire regulisati i ograničiti starosnu dob vozila koja se mogu koristiti.
Naglasio je i da treba težiti ka tome da se u sredstvima javnog gradskog prijevoza uvode vozila koja su ekološki prihvatljiva.
Također, pojašnjava kako sva vozila treba da prođu kroz preventivni tehnički pregled koji se obavlja svaka tri ili šest mjeseci, u zavisnosti od vrste vozila, te dnevni tehnički pregled koji se obavlja svaki dan prije uključenja vozila u saobraćaj.
Odgovorni bez podataka o stvarnom stanju ispravnosti vozila
Međutim, on ističe kako Inspektorat nema podatke o tome koliko vozila se pregleda, koja vozila se najčešće kvare i o kojim kvarovima je najčešće riječ te je rekao da te podatke mogu imati stanice na kojima se obavlja tehnički pregled. Iz Ministarstva saobraćaja KS su nam rekli da imaju određene podatke, ali da vjerodostojne mogu dati samo iz GRAS-a i drugih kompanija koje vrše prijevoz putnika te da ovo ministarstvo vrši tek upravni nadzor, dok inspekcije vrše konkretan nadzor u svu dokumentaciju. Njihova nadležnost odnosi se samo na izdavanje rješenja o izdavanju tehničko-eksploatacionih uslova za vozilo na osnovu potvrde ovlaštene stanice tehničkog pregleda i ovjerene kopije saobraćajne dozvole ili vlasničke knjižice.
Kontaktirali smo kompaniju Centrotrans i KJKP GRAS iz Sarajeva kako bismo vidjeli s kojim problemima se suočavaju kada je riječ o kvalitetu njihovih vozila. U kompaniji Centrotrans smatraju kako je starost njihovih autobusa zadovoljavajuća i dodaju da u kontinuitetu obnavljaju vozni park, odnosno kupuju nove autobuse.
"Najčešći kvarovi su elementi autobusa koji su potrošni materijal i koji se redovno mijenjaju. U cilju smanjenja broja kvarova provode se 'plansko preventivne popravke' i za to postoji služba koja prati i kontrolira navedeno", rekli su iz Centrotransa.
GRAS: Minibusi stari i dotrajali, tramvajima su zadovoljni
Iz GRAS-a kažu kako se kontrola tehničke ispravnosti svih vozila vrši redovno u okviru dnevnih, sedmičnih, servisnih, periodičnih i godišnjih pregleda te da se u saobraćaj uključuju samo tehnički ispravna vozila. Ipak, ističu kako do određenih kvarova dolazi dok je vozilo u saobraćaju, što se uglavnom dešava na onim starijim i dotrajalijim.
"Sasvim je logično da starost vozila utječe na pojavu češćih kvarova na vozilima i da je jedino pravo rješenje takva vozila zamijeniti novim. Kada je riječ o stanju voznog parka kojim raspolaže GRAS, trenutno najveće poteškoće imamo u minibuskom saobraćaju gdje nedostaje tehnički ispravnih vozila. Vozila su dotrajala, njihov vijek trajanja je manji u odnosu na druga vozila s obzirom na uslove eksploatacije, tako da su i kvarovi na njima češći. Svakodnevno se pokušava osigurati što veći broj tehnički ispravnih vozila za saobraćaj, ali jedino pravo rješenje je nabavka dodatnog broja minibusa", rekli su nam iz GRAS-a i dodali kako je u toku proces nabavke novih minibusa.
Rekli su i kako su zadovoljni novim autobusima na plin koji su udobni, ne stvaraju buku, niskopodni su za lakši ulazak putnika i posjeduju platforme za osobe s invaliditetom, a kao najvažnije, ističu da se radi o ekoliški prihvatljivim vozilima koja ne zagađuju okolinu.
Prosječna starost autobusa od 14 do 16 godina
Iz Federalnog ministarstva saobraćaja i komunikacija kažu kako godine starosti vozila, u smislu javnog prijevoza putnika na nivou Federacije BiH, nisu navedene kao ograničavajući faktor, a što se tiče podataka o broju pregledanih vozila i najčešćim kvarovima, rekli su kako ih nemaju te nas uputili na analize koje je radio Institut za privredni inžinjering u Zenici, koje se odnose na obavljene tehničke preglede vozila u prvoj polovini 2017. godine. Iako se analiza odnosi na sva vozila, rekli su kako ona odražava i stanje vozila kojima se vrši javni prijevoz putnika.
Iz instituta su nam naveli kako je prosječna starost autobusa od 14 do 16 godina te da je teško očekivati da takva vozila mogu biti kvalitetna. Najviše evidentiranih kvarova u prvoj polovini 2017. godine odnosi se na sistem kočnica, uređaje za osvjetljavanje i svjetlosnu signalizaciju, zatim elemente ovjesa, osovinu te točkove. Mašinski inžinjer Semir Selimović koji radi pri Institutu smatra da je stanje trolejbusa slično, jer, iako im je pogon drugačiji, odnos prema njima jednak je kao i prema autobusima, dok su tramvaji u povoljnijoj situaciji, jer se kvalitetnijim održavanjem njihov vijek može znatno produžiti.
On ističe kako se autobusi koji putuju van BiH redovno i kvalitetnije održavaju zbog tamošnjih strožijih kontrola, dok je kod onih koji se koriste samo po bh. cestama situacija obrnuta.
"Ako vlasnici autobuse koriste za vožnju u inozemstvo, onda se ti isti vrlo često pregledaju na stanicama tehničkih pregleda, ponekad za duže vožnje i prije svakog polaska. To je zbog toga što su već svi upoznati o strogim kontrolama na cestama u inozemstvu, a posebno cijenama uočenih nedostataka na takvim autobusima. Međutim, za autobuse koji se koriste za domaće puteve, dakle samo u BiH, situacija je obrnuta. Počev od starosti vozila, njegovog održavanja, skoro nikakvih pregleda na cestama, što je posljedica našeg poimanja sigurnosti na cestama i svakako uloge države koja bi o ovome morala da se brine na mnogo drugačiji način", rekao je Selimović.
Selimović ipak ističe kako se prosječna starost vozila popravila u odnosu na 2016. godinu kada je iznosila od 15 do 17 godina, a razlog tome je povećanje Euronorme potrebne za uvoz vozila u BiH.
Stanje vozila odražava stanje u društvu
"Izvlačiti vozila kao faktor iz konteksta priče o sigurnosti saobraćaja, u najmanju ruku je neozbiljno. Radi se o kompleksnoj materiji, u kojoj se nažalost ne spominje, niti opominje šira društvena zajednica. Stavljanje tereta odgovornosti na saobraćajnu struku, alibi je svih onih koji nisu prepoznali svoju zadaću u sistemu sigurnosti saobraćaja. Starost i tehnička ispravnost vozila su u kauzalnom odnosu s ukupnim stanjem u društvu", rekli su nam, između ostalog, iz Federalnog ministarstva prometa i komunikacija.
Možemo zaključiti kako vozila javnog prijevoza putnika nisu udobna, nisu ni najsigurnija i svakako se možemo složiti s gore navedenom konstatacijom da je tehnička ispravnost vozila u kauzalnom odnosu s ukupnim stanjem u društvu. No, ostaje nejasno kako je to traženje odgovora od onih koji su odgovorni za vozila javnog prijevoza, stavljanje tereta na njih. Taj "teret" sami su odabrali i to i nije teret, već služba zajednici.
Dok ne prihvatimo dio lične odgovornosti, počevši od putnika koji plaćaju uslugu prijevoza do nivoa vlasti koja reguliše kvalitet vozila javnog saobraćaja, pa barem toliko da znaju konkretnije podatke, osim da je "starost vozila problem", i dalje ćemo se "truckati" u prljavim trolejbusima i voziti autobusima koji svaki čas mogu stati usljed kvara, jer nema novca za novija vozila. Nema novca, ili, kako kaže Semir Selimović, nema dovoljno kontrola koje bi primorale sve one koji obavljaju javni prijevoz da to rade isključivo kvalitetnim i sigurnim vozilima.
