Zašto su stranke u pregovorima za Izborni zakon podijeljene i da li se samo čeka da Izetbegović popusti
Iako su politički predstavnici nakon propalih pregovora u Neumu bili prilično skeptični da će se postići rješenje za Izborni zakon, i nakon globalnog haosa zbog rata u Ukrajini, izborna reforma se ponovo vraćena u fokus.
U Sarajevo više ne dolazi Matthew Palmer, američki izaslanik koji je imao mandat da vodi proces pregovora, ali je sada tu novi američki ambasador. Još jednom u glavni grad BiH stigla je i Angelina Eichhorst, direktorica ureda za vanjske poslove Evropske komisije kao prvo ime EU u priči o Izbornom zakonu.
Eichhorst je ranije dobila mnogo kritika zbog svog pristupa i vođenju cijelog procesa i to najviše od europarlamentaraca. Zamjera joj se što u nekim ključnim pitanjima drži stranu HDZ-a, za što je prema svjedočenju pojedinih parlamentaraca zaslužno višegodišnje lobiranje Hrvatske u Briselu.
U ovom, vjerovatno posljednjem trzaju za dogovor o izbornoj reformi na stolu je mnoštvo tema. Pored SDA, HDZ-a te stranaka iz RS-a, na sastanke u Delegaciju Evropske unije dolaze i stranke sa ljevičarskim predznakom (SDP, DF i Naša stranka). Dakle one stranke koje su ranije odbile učestvovati na pregovorima u Neumu.
Od nekadašnjih prioriteta, koje je naglašavala sama EU pa i Amerika, a to su minimalne izmjene Ustava te pojedinih odredbi Izbornog zakona kako bi se konačno implementirale presude suda u Strazburu, stranački apetiti su prošireni, a ni stranci ne mogu držati čvrsto sve konce. Tako se razgovara čak i o reformi sastava i imenovanja Centralne izborne komisije (CIK).
Dva pravca pregovora
Kada je riječ o samom Izbornom zakonu tu govorimo o dva pravca. Prvi se odnosi na tehničke izmjene, a drugi, onaj suštinski se odnosi na politički dogovor za način izbora članova Predsjedništva BiH te reduciranje Doma naroda FBiH. U tom kontekstu zanimljv je pristup Eichhorst, koja svojevrsnom klasifikacijom i grupisanjem stranaka pravi konfuziju i ostavlja sumnju u cijeli proces. Da je to tako bilo tokom jučerašnjih pregovora potvrđeno nam je iz dva izvora među samim pregovaračimaZašto?
Sve stranke koje su parlamentarne na državnom nivou su veoma važne i sve bi trebale dati svoj stav o ključnim pitanjima, posebno onim političkim. Međutim, dosadašnji potezi ukazuju da stranci sa građanskim strankama pregovaraju i u fokus stavljaju tehničke izmjene Izbornog zakona. A u drugoj prostoriji pregovaraju sa drugim strankama o političkim pitanjima, odnosno o izboru Predsjedništva i reduciranju Doma naroda.
Sve stranke će svakako u Parlamentu BiH morati glasati i o jednom i o drugom aspektu reformi Izbornog zakona. Međutim, jasno je da su tehničke izmjene, bez obzira na njihovu važnost ipak sekundarno pitanje cijelog procesa. Suština od koje zavisi i put države je skrivena u ovom drugom dijelu priče o izbornoj reformi.
Svaki glas je važan
Stoga nije jasno zašto građanske stranke, koje imaju 11 zastupnika u Zastupničkom domu državnog parlamenta ne prate cijelu priču o političkom dijelu dogovora, već ih se gura u neke druge prostorije gdje su na stolu uslovno rečeno lakše teme.
Zašto je glas NiP-a, NES-a ili SBB-a, iako imaju samo po jednog državnog zastupnika važniji u pregovorima za Predsjedništvo ili Dom naroda FBiH? Svakako jedno obrazloženje može biti i činjenica da se sada samo nastavljaju pregovori koji su vođeni u Neumu, a gdje nije bilo ljevičarskih stranaka, pa se taj format drži i sada.
Jutros je i Delegacija EU u BiH demantovala da su stranke razdvojene u procesu pregovora, već da neke stranke kao i u Neumu jednostavno nisu željele učestvovati.
All political parties represented in 🇧🇦 Parliament were and are invited to take part in talks on #BiH const. & electoral reform. Invitation repeated in Parliament mtg yesterday. As during Neum talks, some parties have chosen not to take part. Saying they are excluded is not true. https://t.co/esQVNevvU6
— EU in Bosnia and Herzegovina (@eubih) March 18, 2022
Zašto sve stranke ne učestvuju u raspravi o tome šta se predlaže za listu vitalnih nacionalnih interesa u paketu za reduciranje Doma naroda FBiH? Hoće li to reduciranje biti samo kozmetičko ili i suštinsko? Kakav je stav stranaca na ideju da odluku o vitalnom nacionalnom interesu ne donosi Ustavni sud FBiH već klub određenog naroda u Domu naroda i tako dalje? Sve su ovo pitanja za koja odgovornost moraju preuzeti sve stranke, a Eichhorst, koja vodi medijaciju bi u startu trebala otkloniti svaku sumnju.
Jer kako smo od početnih ideja za minimalne izmjene Ustava i reformu pojedinih odredaba Iubornog zakona došli do promjene u načinu biranja članova CIK-a, ali i u broju tih članova, tako bismo u bliskoj budućnosti vrlo izgledno mogli na dnevnom redu dobiti i neka druga pitanja i neke druge zahtjeve koji će cementirati etničku vagu i etničku blokadu države.
I u konačnici ključno pitanje je zašto građanske stranke poput SDP-a DF-a i Naše stranke uopšte pristaju na tu vrstu političke segregacije, da ih se odvaja u posebne prostorije i raspravlja o različitim aspektima reforme, osim ako ne navijaju da lider SDA Bakir Izetbegović popusti pred evidentnim pritiscima i stranaca i silnom lobiranju da se Izborni zakon prelomi između dvije stranke.
