Zašto u BiH predizborne koalicije nisu ustaljena pojava: Solo igrači u haosu politike
Potpisana predizborna koalicija dvije ili više stranaka i zajednička lista više stranaka za izbore bio bi fer odnos prema biračima i iskreniji pristup da određena grupa stranaka ima iste ciljeve te da se obavezuje djelovati na dogovorenim principima i obećanjima.
Umjesto toga u BiH već decenijama gledamo individualni stranački pristup, a s obzirom na to da nema stranke koja sama može praviti vlast, onda nastupaju brojne matematičke koalicije zasnovane nekad na više, a nekad na manje principa. Na taj način birači su na neki način i prevareni jer daju glas jednoj političkoj opciji, koja kasnije iz nužde ide u koaliranje sa nekom drugom strankom koju ranije spomenuti birač možda nikada ne bi podržao.
Tako danas imamo Trojku (SDP, NiP i NS), ali na izbore ne izlaze kao koalicija, već svaka stranka za sebe. Tek nakon izbora posegnut će za matematikom. Također, i SDA je u neformalnoj koaliciji sa DF-om, iako su ideološki potpuno različiti, kao i stranke Trojke. Ipak, nakon izbora sve te stranke pronađu način za opravdanje postizborne koalicije, iako nikada niko od njih neće pristati na koaliciju prije izbora.
Gdje je ideologija?
Zašto je to tako pitali smo političkog analitičara i bivšeg člana CIK-a Vehida Šehića.
Kao jedan od razloga Šehić navodi da je u Bosni i Hercegovini teško formirati predizbornu koaliciju jer je teško imati isti program ili istu ideološku matricu na kojoj bi trebale počivati političke stranke.
"Ideologija se izbrisala iz mnogih političkih stranaka jer su one kroz ovaj period postale neke interesne grupe koje formalno baštine ideologije, a od tih ideologija nema ništa", kaže Šehić.
Jedan od problema za formiranje predizbornih koalicija prema mišljenju Šehića jeste i problem liderstva, gdje svako želi da bude na čelu koalicije i lider svima.
"Svako hoće da bude lider, a kada imate lidera onda nemate demokratsku stranku. Stranke su faktički autokratske i ovise o jednoj osobi", pojašnjava Šehić.
Predizborne koalicije su na određeni način poštenije prema biračima, smatra Šehić i dodaje da bi kroz njihovo formiranje glasači znali za koga glasaju, a prije bi se formirala vlast nakon izbora.
"Nismo mi demokratsko društvo, nismo mi sazreli za istinski politički pluralizam koji postoji u Zapadnoj Evropi, to je jedan od temeljnih problema", rekao je Šehić.
Nedostatak povjerenja i želja za liderstvom
Problem je i nedostatak povjerenja među političarima, koji zato ne mogu da izrode koaliciju koja bi trebala upravlja interesima građana ove države, a ne da vlada. Od tri-četiri stranke su stvorene na desetine stranaka i prema Šehiću to samo izaziva dodatnu zabunu kod glasača.
"Političke stranke su krive zašto 50 posto građana ne izlazi na izbore. Nakon izbora većina njih zaboravi na svoje glasače, ne svi, a posebno građane Bosne i Hercegovine. Politika kod nas se svela na lični interes, a ne opći interes", poručuje Šehić.
Političke stranke imaju odgovornost da prestanu biti autokratske, prestanu koristit jezik autokratije, te da se vrate demokratskim principima.
"Kod nas je politika vezana kod mnogih samo za materijalni interes kao najsigurnije zanimanje, gdje vi nemate nikakvu odgovornost. Građani zaboravljaju da su oni poslodavci političarima. Ja bih bio najsretniji da građani sankcionišu one političke subjekte koji su jedno pričali u predizbornoj kampanji, a drugo radili kada sjednu u fotelju", kazao je Šehić.
Šehić kaže kako je 2014. godine na incijativu ambasade SAD-a u Bosni i Hercegovini učestvovao u izradi prijedloga izmjena ustava Federacije Bosne i Hercegovine, te da je jedan od prijedloga bio da se skrate svi rokovi za formiranje vlasti.
"Mi smo predvidjeli vrlo kratke rokove za formiranje izvršne vlasti. Ako se vlast ne formira u roku tri mjeseca od objavljivanja rezultata izbora, bilo je predviđeno da se održe prijevremeni izbori", podsjeća Šehić na prijedlog koji nije usvojen i dodaje kako bi implementacija toga prijedloga natjerala stranke da pokažu političku odgovornost, pa i kroz formiranje predizbornih koalicija.
