Zašto vlasti troše novac na printanje hiljada stranica papira koje su dostupne na internetu
Nedavno je pažnju javnosti privukao zastupnik u Skupštini Kantona Sarajevo Mirsad Pindžo koji je na sjednici bio "zatrpan" papirima.
Iako su se buntovi papira na Pindžinom stolu našli u znak protesta zbog rijetkog zasjedanja kantonalnog organa zakonodavne vlasti i brojnih materijala koji su stavljeni na dnevni red sjednice, jasno je koliko papira se utroši samo za potrebe jedne sjednice.
Printanje u tri primjerka
Direktor Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo Timur Gadžo govori nam kako postoji internet stranica Skupštine KS, odnosno aplikacija putem koje zastupnici od 2015. mogu preuzimati materijale potrebne za sjednicu.
"Iz nekog razloga koji ni meni nije jasan, i dalje se štampaju materijali za radna tijela. Kod nas u KS se materijal za sjednice Vlade još dostavlja na CD-u i u tri primjerka, koji onda Stručna služba Vlade kopira za članove Vlade. Postoji historijat iza toga, a to je pogrešno naručen sistem, protivno našim upozorenjima, koji je radio jedno vrijeme i zaustavljen. Mi smo tehnički mogli napraviti sistem, ali to nije prihvaćeno", govori nam Gadžo.
Elektronski sistem, smatra Gadžo, dosta dobro je napravljen za Gradsko vijeće Grada Sarajeva.
"U izvještaju koji je 2017. godine usvojilo Gradsko vijeće Sarajeva navodi se kako su od početka sazivanja sjednica putem službene elektronske komunikacije, troškovi za rad Gradskog vijeća smanjeni za 55.000 KM u periodu od četiri mjeseca", kazao nam je Gadžo.
Među ovim troškovima umanjeni su troškovi štampanja materijala za Gradsko vijeće za oko 20.000 KM, troškovi održavanja vozila i kopir aparata za oko 3.000 KM, troškovi nabavke tonera za kopir aparate oko 6.000 KM, kao i troškovi za kurira i vozača koji su za svaku sjednicu morali dostavljati pakete materijala na različite adrese.
Pitanje elektronskih materijala, informatizacije i unapređenje rada Zavoda za informatiku i statistiku KS je tema o kojoj je klub zastupnika Naše stranke u Skupštini KS govorio u proteklom mandatu, podsjeća zastupnik u Skupštini KS Mario Vukasović.
"Svaki klub i ministar za svaku sjednicu dobije na hiljade stranica isprintanog materijala, nekada i više od 10.000 stranica, iako se ovi materijali svakako nalaze na stranici Skupštine KS. Pomnožite samo taj broj sa brojem klubova, održanih sjednica i cijenom štampe i vidjet ćete da su uštede velike, a ovdje govorimo samo o sjednicama Skupštine KS. Zbog ovoga je žalosno da se u proteklom mandatu više govorilo o uštedama u obrazovanju i zdravstvu, a manje o stezanju vlastitog kaiša. Informatizacija rada ne samo da bi donijela uštede, nego bi i olakšala rad službama koje učestvuju u pripremi sjednica i učinila rad zastupnica i zastupnika transparentnijim", govori nam Vukasović te naglašava potrebu uvođenja e-uprave.
ZDK ispred ostalih skupština
Predsjedavajući Skupštine Zeničko-dobojskog kantona Jasmin Duvnjak tvrdi kako je Skupština ZDK-a jedina skupština u BiH u kojoj cjelokupan sistem, od zakazivanja sjednica, distribucije materijala, upravljanja i vođenja sjednice te glasanja, funkcionira elektronski putem sistema e-parlament.
"Postoje elektronska glasanja u drugim skupštinama, ali kod nas sve funkcionira elektronski. Jedino se neki složeniji materijali, naprimjer vezani za prostorni plan, koji su preveliki za slanje e-mailom, još dostavljaju zastupnicima u tradicionalnoj formi. Međutim, 99 posto materijala i našeg rada odvija se elektronski", govori nam Duvnjak.
E-parlament sistem funkcionira protekla tri mjeseca u Skupštini ZDK-a. Duvnjak kaže kako primjećuju pojedine probleme jer zastupnici nisu bili dovoljno osposobljeni za korištenje sistema, ali već se nada velikim uštedama.
"Vjerujem da ćemo trošiti i do deset puta manje novca na papir, toner i slične potrepštine. Ali i pored ogrome štednje, u svemu tome važni su i aspekti transparentnosti i političke odgovornosti implementacije e-parlamenta", kazao nam je Duvnjak.
Prema ocjeni i analizi Stručne službe ZDK-a, za potrebe rada Skupštine ZDK-a do prošle godine trošilo se 70.000 KM na godišnjem nivou za papir, potrebe kopiranja, nabavke tonera i sličnih stvari.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić ističe kako je pitanje koliko vlasti žele informatizaciju.
"Puno je ljudi koji rade u administracijama, a koji su zaposleni kroz te razne pozicije od kopiranja pa nadalje. Na taj način zaposleno je dosta radne anage i više se ne radi samo o trošku papira. Kolega Dino Hadžialić i ja smo kroz našu knjigu 'Nova ekonomska politika' izračunali kako su kroz uvođenje e-uprave u BiH moguće uštede i do deset posto. Kada se svi budžeti zbroje, deset posto je jako puno novca koji se može koristiti za finansiranje drugih budžetskih stavki", rekao nam je Hadžić.
Zemlje regije nekoliko su koraka ispred BiH kada je riječ o modernizaciji i informatizaciji uprava.
Brojne lokalne zajednice u Hrvatskoj odavno umjesto papirnih materijala na sjednicama koriste tablete, čime je, ističu hrvatski zvaničnici, postignuta racionalizacija troškova i veća učinkovitost u procesu pripreme i održavanja sjednica te veća transparentnost rada skupština i njenih radnih tijela.
Kako će se novi sazivi kantonalnih skupština te entitetske vlasti postaviti prema implementaciji e-uprave i racionalnijem korištenju budžetskih sredstava, ostaje da vidimo.
