Zatvorska kazna za lažne vijesti u Maleziji: Atak na slobodu medija ili adekvatna borba
Emir Zulejhić novinar na Raskrinkavanje.ba, platformi koja se bavi provjerama tačnosti medijskih informacija u BiH, smatra da zatvorska kazna uopšte nije adekvatna mjera za tretiranje problema lažnih vijesti.
"Uvođenje zatvorske kazne, naročito u takvom trajanju, šalje poruku novinarima da bilo šta što vlast protumači kao lažnu vijest može da im ugrozi sigurnost. Tako da ovakve mjere možemo tretirati isključivo kao atak na slobodu medija. Problem lažnih vijesti se mora rješavati prije ozbiljnim društvenim angažmanom i edukacijom, pa i sistematičnom zakonskom regulacijom, ali ne represivnim mjerama, posebno ne zatvorskim", smatra Zulejhić.
Zastrašivanje medija i stavljanje pod kontrolu države
Dodaje da se na ovakav način može samo stvoriti klima straha te da je prostor za zloupotrebe takve legislative ogroman i ukazuje na pokušaj da se mediji zastraše i stave pod potpunu kontrolu države, a ne na želju da se medijski prostor bolje reguliše, ili da se utječe na kvalitetniji rad medija.
Na pitanje da li postoji mogućnost da se u BiH donese neki sličan zakon kojim bi se kažnjavali oni koji plasiraju lažne vijesti, Zulejhić kaže da bi u BiH trebalo bolje regulisati transparentnost vlasništva medija, zaštitu novinara od prijetnji i političkog utjecaja, finansiranje medija iz javnih izvora, djelovanje regulatornih tijela, kao i online prostor.
"Dakle, treba regulisati prvo sve one elemente koji bi doprinijeli da se osigura i sloboda govora, a da se istovremeno ojača integritet i kredibilnost medija. Zatvorska kazna nije način da se postigne bilo koji od ta dva cilja i takvi pokušaji bi bili zaista zabrinjavajući u državi u kojoj je sloboda medija već ugrožena na različite načine", kazao nam je Zulejhić.
Smatra da je medijska pismenost izuzetno važna vrsta znanja u savremenom dobu. Kod nas, nažalost, njen značaj nije prepoznat i na njoj ne radi niko osim udruženja i organizacija koje se bave medijima.
Najavio je da će Raskrinkavanje uskoro predstaviti i novi edukativni dio portala koji za cilj ima upravo medijsko opismenjavanje.
"Na taj način želimo, pored pojedinačnih analiza medijskih objava, doprinijeti i podizanju nivoa medijske pismenosti, za koju smatramo da bi svakako trebala postati dio obrazovnog sistema, čak i kroz formalno obrazovanje", zaključio je Zulejhić.
Upozorenje i kažnjavanje-da, zatvorska kazna-ne
Ljiljana Zurovac, izvršna direktorica Vijeća za štampu BiH, također je mišljenja da su zatvorske kazne preoštra mjera za kažnjavanje onih koji plasiraju lažne vijesti.
"Trudimo se da bez kazni uvjerimo ljudi da upražnjavaju slobodno i odgovorno novinarstvo, ali i da građani koriste prostor za komentarisanje za konstruktivnu diskusiju, a ne za širenje laži, klevete i govora mržnje. Manipalativne vijesti su podloga za govor mržnje i tu dolazi do kršenja zakona, širenje lažnih vijesti uz govor mržnje su krivično djelo. Teško je reći da li će takve kazne spriječiti objavljivanje lažnih vijesti, jer tom logikom, ako bi zatvorske kazne trebale spriječile kriminal, kriminala ne bi trebalo biti. Nažalost, to se kod nas ne dešava", smatra Ljiljana Zurovac.
Dodala je da bi novčano ili neko drugo kažnjavanje onih koji šire lažne vijesti bio neki vid opomene da to ne može da se radi.
Zurovac smatra i da je ovaj trend započeo globalno i da će trajati dok ne počne prirodnim putem da se smanjuje, ali da je za opciju da se pomogne tom prirodnom putu.
"Nisam definitivno za zatvorske kazne, ali jesam za upozorenje koje će to spriječiti. Ako počnemo sa sankcijama, ako jednu osobu banujemo, onda tome nema kraja i teško će biti vratiti slobodu koju imamo. Nešto se strožije mora učiniti, ali zatvorske kazne nisu rješenje", kazala nam je Zurovac i još jednom podsjetila da je edukacija ključna za prepoznavanje lažnih vijesti.
"Konačno se treba uraditi revizija obrazovanja i da medijska pismenost bude uvedena u osnovne i srednje škole. Mladi ljudi koriste internet i dobijaju mnogo informacija putem društvenih mreža. Treba ih naučiti na koji način da selektiraju te informacije i na koji način da kritički sagledaju te informacije, a to mogu samo kroz učenje i edukaciju. Ovako ih izlažemo pošasti i opasnom zavođenju mnogim informacijama i medijska pismenost mora biti jedan od glavnih predmeta u školama", zaključila je Ljiljana Zurovac.
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
