S početkom grijne sezone u većini gradova BiH počinje i sezona gušenja smogom. Zagađeni zrak predstavlja jedan od najznačajnijih faktora u nastanku hroničnih plućnih oboljenja. Porast koncentracije zračnih polutanata može dovesti do ozbiljnog oštećenja zdravlja ljudi.
Iz tog razloga kontaktirali smo Zavod za javno zdravstvo FBiH kako bismo provjerili kakva je trenutno situacija u vezi s aerozagađenjem u našoj državi, a prema onome što su nam odgovorili stanje nije nimalo ohrabrujuće.
Naime, kako nam je rečeno, u FBiH ne postoji ni jasno koordiniran sistem monitoringa aerozagađenja.
"Trenutna situacija vezana za monitoring kvaliteta zraka u FBiH ima dosta nedostataka, od kojih su najvažniji: nedostatak organizacije, koordinacije i komunikacije između različitih javnih institucija. Monitoring kvalitet zraka provode javne institucije ili samo zagađivači, a ispituju se osnovni parametri zagađenja zraka - SO2, azotni oksidi, CO i lebdeće čestice. Nedostaci u mjerenju parametara zagađenja odnose se na lebdeće čestice (PM10 i naročito PM2,5), prizemni ozon, benzen i teške metale. Neki se teški metali mjere sporadično u zavisnosti od finansiranja", rekli su za naš portal iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH.
Iz ZZJZ FBiH istaknuli su da je u skoro svim mjestima u Federaciji izmjeren nivo polutanata koji prelazi granične vrijednosti. Najveće zagađenje ipak je zabilježeno u Sarajevu, Zenici i Tuzli.
"Glavni izvori zagađenja u Sarajevu su promet i ložišta. Posljednjih godina povećan je broj kućnih ložišta zbog sve viših cijena prirodnog gasa. U Tuzli i Zenici značajno mjesto u ukupnom zagađenju zraka imaju industrijska i energetska postrojenja. U skladu s tim su i veće koncentracije sumpordioksida u Tuzli i Zenici u odnosu na Sarajevo. Prosječne godišnje koncentracije ovog polutanta su prelazile granične vrijednosti propisane važećim Pravilnikom", tvrde iz ZZJZ FBiH.
Dodali su i da se uporedo s porastom aerozagađenja u posljednje četiri godine uočava i trend porasta stope hroničnih opstruktivnih plućnih oboljenja, i to:
-
- godine - 151,9 / 10.000 stanovnika
-
- godine - 153,7 / 10.000 stanovnika
-
- godine - 169,8 / 10.000 stanovnika
-
- godine - 177,7 / 10.000 stanovnika.