Zbog zagađenja zraka u Tuzli udvostručen broj pacijenata s respiratornim oboljenjima
Zagađenje okoliša je cjelogodišnji problem koji se u Bosni i Hercegovini sezonski razmatra u zimskim mjesecima, jer tada se bilježi enormno povećanje štetnih čestica u zraku.
U jesenjim i zimskim mjesecima u Klinici za plućne bolesti u Tuzli bilježi se porast broja pacijenata s respiratornim oboljenjima, a najčešće su to upale gornjih disajnih puteva, zatim astma, hronična opstrukcijska plućna bolest, karcinom pluća i druge alergijske bolesti.
"U odnosu na 2018. godinu broj pacijenata sada je povećan, a riječ je o onima koji su pregledani ambulantno te koji su hospitalizirani u našoj klinici. U oktobru, novembru i decembru 2019. taj trend je udvostručen u odnosu na prethodne mjesece", kaže specijalista pulmologije na Klinici za plućne bolesti u Tuzli Suad Dedić.
U zimskim mjesecima 2019. godine u ovoj klinci u porastu je bio broj oboljelih od hronične opstruktivne plućne bolesti, pneumonije te upale gornjih disajnih puteva. Kada je riječ o 14 dana ove godine, prednjače upale gornjih disajnih puteva, pneumonije i pogoršanje hronične opstruktivne plućne bolesti.
Dedić navodi da su u danima kada se bilježi prekomjerno zagađenje zraka najugroženija djeca do šest godina, stariji bolesnici, ali i plućni hronični i kardiovaskularni bolesnici te trudnice.
"Sve štetne čestice i gasovi izazivaju iritaciju respiratornog epitela i posljedično imamo opstrukcijske plućne bolesti, upalne plućne bolesti i alergijske plućne bolesti, a ako gledamo na dužu ekspoziciju koncentracije štetnih čestica i gasova, imamo i porast broja karcinoma u Tuzlanskom kantonu. U 2015. godini smo imali 214 slučajeva oboljelih od karcinoma, a sada imamo 280 novootkrivenih godišnje", navodi Dedić.
Govoreći o oboljelima od karcinoma, Dedić ističe da problem predstavlja činjenica da je procenat preživljavanja tih pacijenata više od pet godina izuzetno mali, jer se vrlo kasno javljaju ljekarima za pomoć. Kako je upozorio, u narednim godinama se zbog zagađenja zraka očekuje porast alergijskih oboljenja, kao i epidemija astme.
Stručnjaci u danima s prevelikom koncentracijom zagađujućih čestica građanima preporučuju smanjeno izlaganje vanjskim uslovima u jutarnjim i večernjim satima, zatim korištenje zaštitnih maski, ali i odlazak u prirodu ili na planinu.
"Djecu posebno treba zaštititi, a nošenje zaštitnih maski nije sramotno. Također, trebamo voditi računa i o ishrani, unositi dovoljno tekućine te prozračiti prostorije u kojima boravimo kada je koncentracija štetnog zraka najmanja, kako bismo imali zdrav unutrašnji okoliš", savjetuje Dedić i posebno apeluje na sportiste koji trebaju izbjegavati vanjske treninge.
U slučaju bilo kakve respiratorne ili kardiovaskularne simptomatologije pacijenti se trebaju uputiti nadležnom specijalisti u neku od klinika Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli.
"Kada osjetite teško disanje, gušenje, brzo zamaranje, suhi kašalj, povišenu tjelesnu temperaturu ili curenje iz nosa trebate tražiti pomoć, prije svega porodičnog ljekara koji će odlučiti o tome kome se dalje trebate javiti", savjetuje specijalistica interne medicine u Klinici za plućne bolesti u Tuzli Amra Šakušić.
Ona navodi da su u ovu kliniku u proteklom periodu dolazile osobe koje nemaju tako tešku simptomatologiju, ali i one u teškim zdravstvenim stanjima.
"Pacijenti se ponekad boje te zahtijevaju od porodičnog ljekara da ih proslijedi u našu kliniku kako bi im se načinio RTG snimak pluća. Ali, isto tako imamo i svakodnevne slučajeve gdje nam se pacijenti javljaju s obostranim upalama pluća, u stanju koje zahtijeva hospitalizaciju", dodaje Šakušić.
U Klinici za plućne bolesti Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli godišnje se hospitalizira 5.300 pacijenata.
Kolaps na tuzlanskim cestama: Automobili sletjeli u kanal, na magistralama popriječeni kamioni
