Nužda praksu mijenja
12

Zdravstvo u BiH na primjeru Hercegovine: Zašto su najveći zagovornici najstrožijih mjera

S. H.
Foto: Arhiv/Klix.ba
Foto: Arhiv/Klix.ba
Hercegovačko-neretvanski kanton je prva administrativna jedinica koja je grubo rečeno u karantinu, tako što su zabranili napuštanje mjesta prebivališta, odnosno protok ljudi između općina. Ta mjera je donesena nakon brojnih najava, ali i apela zdravstvenih radnika da se mjere ograničenja kretanja moraju pooštriti.

Sve naravno ima svoju pozadinu, a u slučaju HNK, kao i u većini drugih mjesta u državi, je krhak zdravstveni sistem.

Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je pohvalila poteze BiH u cilju suzbijanja koronavirusa. Međutim, zdravstveni sistem u manjim sredinama naročito je na udaru pa i najmanji pogrešan potez može biti poguban. Pored Banje Luke, najteže pogođena sredina koronavirusom je Hercegovačko-neretvanski kanton. Imaju više od 160 potvrđenih slučajeva zaraze te stoga najglasniji apeli za što strožije mjere dolaze upravo iz tog kantona. U HNK je tri puta više zaraženih nego u Kantonu Sarajevo, što je naročito važno uporediti ako znamo zdravstvene kapacitete i jednih i drugih.

Razloga je više i svi su na neki način isprepleteni. Radi se prije svega o razuđenom kantonu koji se prostire od dubrovačkog zaleđa pa do prevoja Ivan-sedlo nadomak Sarajeva. Sveučilišna klinička bolnica kao tercijarni vid zaštite osim HNK pokriva cijelu Hercegovinu, ali i neke druge dijelove.

Radi se o bolnici u koju je prvo ušao koronavirus, s obzirom na to da je jedna od medicinskih sestara zaražena još prije nekoliko sedmica. Naknadno je i jedna doktorica zaražena. Ipak, veliki problem za rad takve zdravstvene ustanove je mjera samoizolacije, pa je samo nakon prvog slučaja zaraze tridesetak zdravstvenih radnika moralo ići u izolaciju. Trenutno je u izolaciji i epidemiolog Jurica Arapović koji je bio izuzetno angažovan na radu sa zaraženim pacijentima. Trenutno radi od kuće, koliko je to moguće s obzirom na prirodu posla. A koliko poštovanje propisa samoizolacije za zdravstvene radnike znači za manje sredine najbolji primjer je Konjic, gdje je jedina epidemiologinja morala otići u izolaciju.

U Sveučilišnu kliničku bolnicu Mostar dolaze i pacijenti iz zapadne Hercegovine, a zdravstveni radnici se pribojavaju većeg rasta broja zaraženih koji bi dodatno mogli opteretiti zdravstveni sistem. Naročito treba istaći žarište u Čitluku. Stoga se uvođenje ograničenja kretanja između općina HNK nameće kao razumna mjera. To je mjera koja se već primjenjuje u Hrvatskoj i koja je praktično kopirana.