Željko Komšić: Prvi smo odbili Lavrova dok su mnogi u Evropi sarađivali sa Putinom
"Hrabra oslobodilačka borba Ukrajine protiv agresije i nezakonite okupacije Ruske Federacije nedvojbeno je velika geopolitička borba našeg vremena. Posljedice ovog sukoba imat će generacijski utjecaj na velike i male države diljem Euroazije i atlantskog svijeta. U Bosni i Hercegovini, koja je i sama bila žrtva agresije susjedne zemlje tijekom 1990-ih, posebno smo svjesni kako strateške nužnosti pobjede Ukrajine, tako i patnje ukrajinskog naroda u njegovim nastojanjima da postignu taj uspjeh", napisao je Komšić u uvodu.
Nakon toga Komšić je istakao da je kao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine svjestan ograničenja savremene sigurnosne politike atlantske zajednice. Naveo je da je da je zapadna poltika u Bosni i Hercegovini i regiji vezana za kratkoročna rješenja i razumijevanje stabilnosti ukorijenjeno u umirivanju kriminalno-nacionalističkih elita, umjesto da potiču nastanak funkcionalnih predstavničkih i demokratskih institucija.
Član Predsjedništva je napisao da je postoji zloćudna politika Kremlja u regiji i to da je njegov kabinet stalno upozoravao atlantske partnere na ruske mahinacije u Bosni i Hercegovini i zapadnom Balkanu.
"U decembru 2020. godine, na primjer, usprkos riziku ozbiljne odmazde Kremlja protiv moje zemlje, odbio sam se sastati s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom nakon što je njegova vlada još jednom jasno dala do znanja da podržava lokalne secesioniste. Bili smo spremni riskirati odmazdu Moskve dok su mnogi u Evropi još uvijek pokušavali sarađivati sa Vladimirom Putinom," podsjetio je Komšić.
Komšić je kazao da je zadovoljan podrškom NATO-a Oružanim snagama Bosne i Hercegovine, te podršci koja se pruža Ukrajini, ali da Rusija na Zapadnom Balkanu ne djeluje direktno nego putem mreže posrednika.
Pozvao je stvaranje demokratskih i procesa koji su neophodni za formiranje suverene Bosne i Hercegovine, sposobne države koja može pridonijeti EU i NATO interesima, a ne samo koja zavisi od njih.
"Sigurnost Bosne i Hercegovine, a s njom i stabilnost cijelog Zapadnog Balkana, ovisi o demokratskoj evoluciji zemlje. Nažalost, nedavno obnovljeni napori međunarodne zajednice, uključujući intervencije Ureda visokog predstavnika na našim općim izborima 2. oktobra, samo su dodatno učvrstili neposlušne sektaške interese, gurajući Bosnu i Hercegovinu još dalje od težnji za članstvom u EU i NATO", piše u tekstu.
Komšić podsjeća da popuštanje prema ekstremističkim elementima ih samo ohrabruje i da je to poznato još iz rata u Bosni i Hercegovini, prve i druge invazije Rusije na Ukrajinu ali i najmračnijih trenutaka Evrope u ranom 20. stoljeću.
"Pomoć koja je potrebna Bosni i Hercegovini je pomoći u usklađivanju našeg ustavnog režima sa suštinom pravne stečevine EU, njenim kolektivnim pravima i obvezama koje čine zakon EU, koji naglašava „'univerzalne vrijednosti nepovredivih i neotuđivih prava ljudske osobe , sloboda, demokracija, jednakost i vladavina prava.' Ovo ne smije biti samo naš neposredni cilj radi samog sebe, jer je to politički i etički imperativ, već zato što je istinska ustavna demokracija jedini ssistem koji može garantovatisuverenitet Bosne i Hercegovine, a time i stabilnost i sigurnost zapadnog Balkana", navodi se u tekstu.
Komšić piše kako ostaje predan korištenju svih dostupnih demokratskih i pravnih sredstava kako bih Bosnu i Hercegovinu približio tim univerzalnim standardima slobode i jednakosti, a da to znači minimalno provedbu svih preostalih odluka Evropskog suda za ljudska prava i vlastitog Ustavnog suda.
Uvjeren je da je rezultat tih napora mora i bitiulazak u EU i NATO, te da će to biti historijsko postignuće ne samo za Bosnu i Hercegovinu i euroatlantsku zajednicu.
"Bosanskohercegovački narod ne traži iznimke, niti traži bilo kakav popust od EU ili NATO-a. Tražimo samo potporu potrebnu za ostvarenje naših demokratskih težnji: puna jednakost za sve naše građane i vlast koja je odgovorna, transparentna i reprezentativna. Uvjeren sam da je otpornost Ukrajine u suočavanju s ruskom agresijom ukorijenjena u pluralizmu i demokraciji zemlje. I Bosnu i Hercegovinu kroz našu historiju karakterizira pluralizam, unatoč čestim nastojanjima da se uništi i podijeli naš narod i njegova kultura. To je naša snaga. Sada je došlo vrijeme da se ta snaga usmjeri na stvaranje ustavne demokracije u Bosni i Hercegovini dostojne svog imena i dostojne naših građana," zaključuje Komšić u tekstu za Justsecurity, a puni tekst se može pročitati na ovom linku.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
