Zoran Galić za Klix.ba: Zaposlit ćemo još 70 službenika, treba nam bolja saradnja sa drugim agencijama
Na početku razgovora direktor Granične policije BiH ističe kako je u prethodnom razdoblju Granična policija BiH odgovarala na sve zadatke i izazove postojećim ljudskim kapacitetima, ali da je nužan daljnji napredak agencije. Naglašava kako nije moguće govoriti o boljim rezultatima ukoliko nije osiguran dovoljan broj policajaca na granici.
U toku konkurs za prijem 70 službenika u GPBiH
Problem u nedostatku osoblja je posebno izražen za vrijeme ljetne turističke sezone i blagdana, kada je povećana frekvencija putnika. U takvim otežanim uslovima do izražaja dolazi organiziranje rada te se službenici preraspoređuju na dijelove granice gdje se ukaže potreba, u nekim slučajevima iz jedne organizacijske jedinice u drugu. Ukoliko je moguće, koriste se zakonske mogućnosti popuštanja u režimu obavljanja graničnih provjera, a poslovi i zadaće obavljaju se u skladu s prioritetima. Prema postojećoj sistematizaciji, trenutno Graničnoj policiji BiH nedostaju 443 policijska službenika. Problem će djelimično biti riješen zaposlenjem 70 službenika za koje je konkursna procedura u toku. Kandidati koji su ispunili opće i posebne uslove Javnog oglasa polagat će test općeg znanja 10. decembra 2016. godine, nakon čega slijede provjera tjelesnih sposobnosti i intervju. Također, Vijeće ministara BiH je odobrilo prijem novih 100 službenika u činu policajac i do kraja 2016. će biti objavljen oglas za prijem nove generacije kadeta Granične policije BiH", ističe Galić i dodaje kako Granična policija BiH danas raspolaže zadovoljavajućom opremom koja se sastoji od specijaliziranih vozila, plovila, računara, dvogleda za noćno posmatranje, radiostanica, čitača putovnica...
"Ono čime nismo zadovoljni jeste infrastruktura na graničnim prijelazima i smještajni uslovi u kojima rade naši policijski službenici. Granična policija BiH nema gazdinstvo na graničnim prijelazima. U skladu s odredbama Zakona o graničnoj kontroli, Uprava za indirektno oporezivanje BiH (UIOBiH) nadležna je za izgradnju, dogradnju, obnovu, upravljanje i održavanje objekata i infrastrukture na graničnim prijelazima. Nekoliko puta smo alarmirali nadležna tijela da infrastruktura na samo 20 posto graničnih prijelaza ispunjava standarde potrebne za kvalitetno i učinkovito obavljanje graničnih provjera", pojašnjava direktor Granične policije BiH.
Posebno alarmantno stanje zbog loše infrastrukture je na međunarodnim graničnim prijelazima Doljani, Trebimlja, Ivanjica, Deleuša, Hum, Vitine, Metaljka, Ustibar, Uvac i Ripač. Na ovim graničnim prijelazima, uz ostale standarde i uslove izgrađenosti i opremljenosti propisane Pravilnikom o standardima i uslovima izgrađenosti i opremljenosti graničnih prijelaza, prioritet će biti izgradnja nadstrešnica, kontrolnih kabina, prometnih traka i zaustavnih rampi. Prema riječima Zorana Galića, važno je istaknuti da je loša infrastruktura i na iznimno frekventnim međunarodnim graničnim prijelazima Gradiška, Brod i Doljani. Također, na pojedinim graničnim prijelazima za pogranični promet, kao što su Mokronozi, Plazikur, Vir, Orahov Do, Radež i Meštrovac, ne postoje temeljni infrastrukturni uslovi za obavljanje graničnih provjera.
U posljednje vrijeme u medijima se špekuliralo kako je direktor Galić zvanje diplomiranog ekonomiste stekao na nezakonit način na Fakultetu za uslužni biznis u Sremskoj Kamenici (FABUS) te da je magistrirao i doktorirao u Banjoj Luci.
Zvanje diplomiranog pravnika i ekonomiste stekao prema zakonu, diplome provjeravala tužilaštva
U razgovoru za Klix.ba Galić ističe kako je zvanje diplomiranog ekonomiste stekao na Evropskom univerzitetu u Beogradu, Odjeljenje u Novom Sadu, te da su mu diplomu 2009. godine nostrificirale strane nadležne institucije. Navodi kako je tokom 2008. godine završio studij Pravnog fakulteta u Mostaru i stekao zvanje diplomiranog pravnika, kao i da su mu diplome više puta bile predmet provjere policijskih tijela i tužilaštava.
"Pravni fakultet Sveučilišta u Mostaru sam upisao 1994. godine, položio 27 ispita i četiri godine kasnije dobio diplomu stečenog obrazovanja VI stepena. Sve do 2005. godine u Ministarstvu unutrašnjih poslova Zapadno-hercegovačkog kantona nije bilo razlike u mogućnosti promaknuća i obavljanja rukovodećih poslova službenika sa završenim VI ili VII stepenom stručne spreme. Kada je izmijenjen Zakon o policijskim službenicima BiH, uvedena su ograničenja za službenike sa završenim VI stepenom. U cilju stjecanja VII stepena stručne spreme početkom 2005. sam upisao Evropski univerzitet u Beogradu, Odjeljenje u Novom Sadu. Do tada sam na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Mostaru položio ispite I, II i dijela III godine osnovnih studija te sam Evropskom univerzitetu podnio molbu za priznavanje položenih ispita koji se podudaraju prema planu i programu studija oba fakulteta. Stručne službe Fakulteta i Univerziteta su donijele rješenje o priznavanju dijela položenih ispita i rješenje o obavezi polaganja diferencijalnih ispita. Nakon položenih diferencijalnih i preostalih ispita, u školskoj 2006/2007. sam diplomirao na Evropskom univerzitetu u Beogradu, Odjeljenje u Novom Sadu, stekavši zvanje diplomiranog ekonomiste", kaže Galić i ističe da su obje diplome potpuno validne te da su više puta bile predmet provjere policijskih tijela i tužilaštava.
Diplome direktora Granične policije BiH su provjeravane zbog anonimnih prijava, ali i na temelju službene dužnosti prilikom imenovanja na poziciju direktora Granične policije BiH i odobravanja pristupa tajnim podacima.
"Nikada u postupcima nisu utvrđene činjenice koje bi na bilo koji način osporile validnost diploma. Uz navedeno, još jednom bih istaknuo da sam od nadležnih policijskih tijela i tužilaštava tražio pomno ispitivanje navoda u medijima kojima se u negativnom kontekstu pominje moje ime i prezime, rad u Graničnoj policiji BiH i Ministarstvu unutrašnjih poslova Zapadno-hercegovačkog kantona, što podrazumijeva i provjeru mog obrazovanja", pojašnjava Galić.
Međupolicijska saradnja u BiH mora biti bolja, dobra komunikacija s kolegama iz regiona
Tragom nedavnih dešavanja u Bosni i Hercegovini, hapšenja, privođenja, otkrivanja krivotvorenih dokumenata i pokušaja bijega preko granice, direktor Galić za Klix.ba navodi kako već duže vrijeme ističe da međupolicijska saradnja u BiH mora biti bolja, posebno u razmjeni informacija. Prema njegovom mišljenju, saradnja je još uvijek na ličnom, a ne na institucionalnom nivou.
"Saradnja među policijskim agencijama bila bi učinkovitija preciznije definiranim procedurama komuniciranja te podizanjem svijesti policijskih službenika o potrebi saradnje. Istovremeno, činjenica je da skoro svakodnevno informiramo javnost o rezultatima uspješne saradnje i razmjene podataka, npr. hapšenja prema Interpolovim potjernicama i bosanskohercegovačkih tijela, ali pozitivnim primjerima se očito ne poklanja dovoljno pažnje. Granična policija BiH dobro sarađuje s agencijama za provedbu zakona susjednih zemalja u cilju zajedničke borbe protiv prekograničnog kriminala. Ova saradnja se realizira na temelju brojnih potpisanih sporazuma i protokola među nadležnim institucijama BiH, Hrvatske, Srbije i Crne Gore. Što je još važnije, i na temelju uzajamne potpore, povjerenja i uvažavanja. Važno je istaknuti kako je kontinuirani napredak saradnje s policijskim tijelima susjednih zemalja jedna od referentnih tačaka u nadgledanju provedbe aktivnosti proizašlih iz Odluke o liberalizaciji viznog režima. Saradnja se unapređuje redovnim sastancima i zajedničkim aktivnostima na regionalnoj, središnjoj i lokalnoj razini", kaže naš sagovornik.
Na temelju prethodno potpisanih protokola, Granična policija BiH s kolegama iz ministarstava unutrašnjih poslova susjednih zemalja već nekoliko godina uspješno realizira mješovite kontrole. Bilo da je riječ o kopnenim ili mješovitim kontrolama službenim plovilima, iz Granične policije ističu da su se one pokazale veoma učinkovitim sredstvom u borbi protiv prekograničnog kriminala. U prvih devet mjeseci 2016. godine je realizirano 2.740 mješovitih kontrola, od kojih 1.449 u saradnji s pripadnicima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Hrvatske, 253 s MUP-om Crne Gore i 1.038 s MUP-om Srbije.
"Kada govorimo o saradnji s policijskim agencijama susjednih zemalja, važno je istaknuti i zajedničke centre za policijsku saradnju ustrojene na temelju modela rasprostranjenog u zemljama članicama Evropske unije. Prije dvije godine je uspostavljen Zajednički centar za policijsku saradnju između BiH, Crne Gore i Srbije u Trebinju. Svrha Centra je brža razmjena informacija među policijskim agencijama u cilju adekvatnije i brže akcije i učinkovitijeg sistema za identificiranje i borbu protiv prekograničnog kriminala u skladu sa šengenskim standardima. Također, na Međunarodnom graničnom prijelazu Bijača - Nova Sela imamo Zajednički kontakt centar s kolegama iz MUP-a Hrvatske", naglašava Galić.
Prvog čovjeka Granične policije BiH smo pitali o postupku suspenzije četiri granična službenika čiji je rad provjeravan nakon što je Sanjin Sefić, koji je automobilom usmrtio dvije djevojke u Sarajevu, prešao granicu BiH s Hrvatskom, iako je tada bila izdata potjernica za njim. Galić pojašnjava da je u situaciji kada su građani BiH bili uznemireni činjenicom da su dvije djevojke stradale na ulicama Sarajeva, da je osumnjičeni pobjegao s mjesta nesreće, a kasnije i izašao iz BiH, Granična policija BiH preuzela svoj dio odgovornosti.
"Informirali smo javnost, poduzeli mjere i proslijedili kolegama iz MUP-a Kantona Sarajevo sve podatke potrebne za otkrivanje osoba koje se mogu dovesti u vezu s bjekstvom S. S. Provedeni interni postupak ukazuje kako nije postojao problem u sistemu protoka informacija među organizacijskim službama GPBiH te da je propust prilikom kontrole S. S. uzrokovan isključivo ljudskim faktorom. Disciplinska komisija Granične policije BiH je pokrenula disciplinski postupak protiv četiri policijska službenika zbog postojanja osnova sumnje da su počinili teže povrede službene dužnosti, neizvršavanje, nesavjesno, nepravovremeno ili nepažljivo izvršavanje službenih zadataka i ponašanje koje narušava ugled policijskog organa. Disciplinska komisija Granične policije BiH je zakazala i prvo ročište, ali je na prijedlog advokata jednog od službenika odgođeno. Istaknuo bih da je u interesu GPBiH i službenika koji su suspendirani što skorije okončanje disciplinskog postupka, o čemu ćemo javnost pravovremeno informirati", kazao nam je Galić i i istakao da je u prvih devet mjeseci 2016. zabilježeno poboljšanje rezultata rada u potražnoj djelatnosti, bilo da je riječ o osobama ili dokumentima koje potražuju nadležna tijela iz BiH ili inozemstva.
Na graničnim prijelazima je uhapšeno 449 osoba. Otkriveno je 814 stranih dokumenata koje potražuje Interpol, što je povećanje za 31 posto u odnosu na isto razdoblje 2015. godine. U 95 slučajeva privremeno je oduzeto 111 dokumenata za koje postoji sumnja da su krivotvoreni, što je povećanje za 35 dokumenata u odnosu na isto razdoblje 2015. godine. Količine oduzetih opojnih droga, kao i broj evidentiranih slučajeva u 2016. znatno premašuju statistike prethodnih godina.
U 2016. godini među većim zapljenama izdvaja se otkrivanje pet zasada indijske konoplje težine 325 kilograma na području Gruda. Na Međunarodnom graničnom prijelazu Zupci pripadnici GPBiH su oduzeli 52 kilograma marihuane, a na MGP Klobuk 13 kilograma. U augustu 2016. registrirano je 16 slučajeva oduzimanja opojne droge u većim i manjim količinama. Otkriven je zasad 13 stabljika marihuane u graničnom pojasu na području Brčkog. Također, službenici Jedinice granične policije Velika Kladuša su otkrili zasad 61 stabljike marihuane težine 61,2 kilograma. Na području Bijeljine je otkriven zasad 152 stabljike indijske konoplje težine 193 kilograma i zaplijenjeno je 6,3 kilograma marihuane.
U BiH se najviše krijumčare cigarete, duhan, tekstil i tehnička roba
Granična policija BiH u prethodnom razdoblju najčešće sprečava krijumčarenje cigareta, duhana, tekstila i tehničke robe. U prvih devet mjeseci 2016. godine je zaplijenjeno 53.827 kutija cigareta tržišne vrijednosti 208.000 KM, više od tone rezanog duhana vrijednosti 90.000 KM, 6.644 tekstilnih proizvoda vrijednosti 51.000 KM i drugo.
U prethodnom razdoblju pripadnici Granične policije BiH su evidentirali slučajeve krijumčarenja različitih vrsta robe na svim dijelovima državne granice BiH. Krijumčareni su ljudi, cigarete, duhan, tekstil, stoka, novac, opojne droge, zaštićene vrste životinja, herbicidi itd. Prema informacijama kojima raspolože Granična policija BiH, na južnim dijelovima granice BiH, tačnije na području Trebinja, Bileće i Gacka najčešće se krijumčari akcizna roba, a posebice cigarete. Na istočnim i sjeveroistočnim dijelovima granice BiH krijumčari se stoka, tekstil i u manjoj količini cigarete.
U posljednje vrijeme su također evidentirane manje skupine migranata koji BiH pokušavaju koristiti kao tranzitno područje za ulazak u zemlje EU. Naš sagovornik objašnjava da iako BiH nije izložena migracijskom pritisku, očito je da u pojedinačnim slučajevima izbjeglice iz Sirije, Iraka i Afganistana, koje duže vrijeme borave u Srbiji i Makedoniji, među alternativnim rutama kretanja prema EU zemljama koriste i teritorij BiH. Granična policija BiH kontinuirano poduzima mjere sprečavanja krijumčarenja ljudi i suzbijanja ilegalnih migracija, u čemu ostvaruje saradnju s drugim agencijama i službama. U cilju nadziranja državne granice realiziraju se kontrole, nadzor i osmatranje, prikupljaju se obavještajno-sigurnosni podaci, postavljaju zasjede i kontrolni punktovi, provode operativne akcije i mješovite ophodnje uz zajedničku državnu granicu BiH sa susjednim zemljama.
EU planira izdvojiti 5 miliona eura za izgradnju infrastrukture na graničnim prijelazima
Za kraj razgovora direktor Granične policije BiH nam otkriva da Evropska komisija u sklopu programa IPA 2017. planira za integrirano upravljanje granicom izdvojiti pet miliona eura, od čega je tri miliona namijenjeno za izgradnju infrastrukture na graničnim prijelazima, a dva za unapređenje informacijsko-komunikacijskog sistema GPBiH.
"Granična policija BiH je Upravi za indirektno oporezivanje dostavila spisak graničnih prijelaza za pogranični promet s prioritetima izgradnje, dogradnje i rekonstruiranja u cilju izrade akcijskog dokumenta za projekt IPA-e 'Nabavka opreme/montažnih objekata za izgradnju graničnih prijelaza za pogranični promet'. Očekujemo da će realiziranjem projekta na lokacijama koje su u najlošijem stanju biti postavljeni novi i opremljeni kontejneri, nadstrešnice i rampe", ističe Zoran Galić.
Prema njegovim riječima, uz kadrovsku popunjenost i tehničku opremljenost, bolju infrastrukturu na graničnim prijelazima, Bosna i Hercegovina bi dobila brži i sigurniji prekogranični promet, povećanje kvaliteta graničnih provjera i učinkovitiju zaštitu državne granice. Jačanjem kapaciteta granične sigurnosti i primjenom najboljih praksi zemalja EU, BiH bi ostvarila značajan napredak u uspostavljanju standarda potrebnih za ulazak u EU.
Indeks zagađenosti zraka u Sarajevu ne prestaje rasti, ništa se ne vidi od magle i smoga
Sankcionisani Vlatko Vukotić: Prepisujem im tri kredita i automobil star 22 godine
