Zoran Tegeltija: Saglasni smo da nastavimo saradnju u mini Šengenu
"Mislim da proces takozvanog mini Šengena služi da uspostavimo međusobnu saradnju kako bismo bili spremniji za proces pridruživanja", rekao je Tegeltija novinarima u Ohridu, gdje se održava međunarodna konferencija "Zapadni Balkan: Nedostajući dio slagalice da popuni Evropu".
Prema njegovim riječima, potrebno je da zemlje regiona razumiju da će, ukoliko budu više sarađivale kada su u pitanju, saobraćaj, komunikacije, turizam i bilo koja oblast, stanje pojedinačno biti bolje, od čega zavisi i proces pridruživanja.
Govoreći o jutrošnjem sastanku sa premijerom Sjeverne Makedonije Zoranom Zaevom, Tegeltija je rekao da je konstatovano da Bosna i Hercegovina i Makedonija imaju dobre i prijateljske odnose, te da nemaju otvorenih međusobnih pitanja.
"Saradnja, pogotovo na ekonomskom planu, je nedovoljna i postoji dosta prostora da se na tome radi", naveo je Tegeltija i dodao da je dogovoreno da se na jesen pokušaju okupiti poslovne zajednice dvije zemlje kako bi saradnja bila unaprijeđena.
Predsjedavajući Vijeća ministara rekao je da je jedna od tema današnjeg, kao i posljednjih regionalnih sastanaka, bio evropski put zemalja zapadnog Balkana ka EU.
"Svaka od naših zemalja ima svoje specifičnosti i različite faze pristupanja EU", kazao je Tegeltija, izrazivši uvjerenje da zemlje regiona, uz međusobno poštovanje, mogu biti podrška jedna drugoj u procesu pridruživanja EU.
On očekuje da EU pokaže više interesovanja za ovaj proces, da sa više pažnje vrednuje ono što zemlje zapadnog Balkana rade na svojoj transformaciji i provođenju potrebnih reformi.
Tegeltija je dodao da od EU očekuje da do kraja godine sve zemlje Zapadnog Balkana dobiju naredni korak u procesu pridruživanja Uniji, što bi za Bosnu i Hercegovinu značilo dobijanje kandidatskog statusa, a za Sjevernu Makedoniju početak pregovora o pridruživanju.
"Saglasni smo da se nastavi sa tom saradnjom u takozvanom mini Šengenu koji je u ovom trenutku malo zastao", rekao je Tegeltija, podsjećajući da je Bosna i Hercegovina opredijeljena da radi na tom procesu.
On je ocijenio da je za sve zemlje Zapadnog Balkana, pa tako i za Bosnu i Hercegovinu, EU jedna od najvažnijih vanjskoopolitičkih tema i dodao da o tome postoji puna opredijeljenost građana Bosne i Hercegovine.
"Nažalost, EU je svojim postupcima obeshrabrila mnoge u Bosni i Hercegovini i regionu u procesu pridruživanja", poručio je Tegeltija, navodeći da se od EU očekuje da u vezi sa ovim pitanjem bude iskrenija i jasnija, odnosno da kaže da li želi i kada zemlje Zapadnog Balkana u svom članstvu, a ne da ih stalno vraća pričom da li su ispunjeni uslovi.
Govoreći o reagovanju EU na pandemiju koronavirusa, Tegeltija je rekao da su neke stvari teško išle, ali da treba priznati da su sve zemlje Zapadnog Balkana, ipak, najveću pomoć dobile od EU, uključujući gotovo 14 miliona eura za nabavku vakcina protiv koronavirusa.
"Evropa mora biti otvorenija u pristupu pridruživanja", zaključio je Tegeltija.
