Tegeltija je podsjetio da na početku inicijativu Malog Šengena, koju su pokrenuli predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Sjeverne Makedonije i Albanije, Zoran Zaev i Edi Rama, nisu podržali nadležni u BiH i Crnoj Gori, jer se smatralo da treba da se ide dalje ka članstvu u EU, a da Mali Šengen predstavlja zatvaranje unutar granica, ali, kako je rekao, sada se raspoloženje po tom pitanju mijenja.
On je naveo da je na Samitu u Sofiji kreirano novo tzv. zajedničko regionalno tržište koje, u suštini, preuzima dva projekta - jedan je Mali Šengen, a drugi je Višegodišnji akcioni plan za regionalni ekonomski prostor, koji je BiH potpisala.
"Nadam se da će ovaj saziv Evropske komisije i lideri zapadnih zemalja promijeniti svoj stav o zapadnom Balkanu i da će omogućiti da region postane sastavni dio porodice evropskih zemalja, gdje pripadamo, geografski, kulturološki i na svaki drugi način", rekao je Tegeltija za Tanjug.
On je istovremeno istakao da se moraju iskoristiti sve prednosti zajedničkog regionalnog tržišta da bi zapadni Balkan bio spreman za uključivanje u EU, kojom god brzinom zemlje budu pristupale.
Tegeltija je saradnju Vijeća ministara BiH i Vlade Srbije ocijenio dobrom u nekim tehničkim pitanjima, ali i dodao da odnose dvije zemlje još opterećuju neka pitanja iz prošlosti.
"Još je otvoreno pitanje granice, što je stvar koju je trebalo odavno da završimo", rekao je Tegeltija, koji je i sam godinama učestvovao u radu komisije za granice Srbije i BiH.
On je napomenuo da je očekivao da će još prije 15 godina to pitanje biti riješeno.
On je istakao da su to pitanja koja znatno opterećuju odnose, a da su neka od njih "čisto životna" i u interesu građana u obje zemlje.
"Ostale su neke otvorene tačke, koje dugi niz godina nisu bile ni definisane, poput pitanja područja opština Rudo i Priboj, i dijela granice na ušću Drine u Savu, gdje rijeka mijenja svoj tok. To su bila jedina otvorena pitanja, a danas su se ponovo otvorila sva pitanja", rekao je Tegeltija te naglasio kako se čini da se ovo pitanje svjesno drži otvorenim.
Govoreći o vanjskotrgovinskoj razmjeni Srbije i BiH, Tegeltija je istakao da dvije zemlje predstavljaju značajne partnere, te da je Srbija na trećem mjestu među zemljama u koje BiH najviše izvozi, odnosno iz kojih uvozi robu.
Prošle godine, izvoz iz BiH u Srbiju bio je 1,150 milijardi KM, što je pad od 12 posto u odnosu na 2019. godinu, dok je uvoz, u 2020. godini 1,9 milijardi, pao za oko 11,2 posto.
Prema njegovim riječima, BiH ima deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni sa Srbijom od oko 743 miliona KM, a postoji veliki prostor za značajniji obim robne razmjene i unapređenje saradnje.
