"Podsjećam da sam u septembru prošle godine uputio pismo hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću, predsjedniku Evropske komisije Jean-Claudeu Junckeru i evropskoj komesarki za regionalnu politiku Corini Cretu, u kojem sam na bazi relevantnih dokumenata jasno dokazao da ni jedno tijelo vlasti u Bosni i Hercegovini nikada nije dalo saglasnost za gradnju Pelješkog mosta, i da utvrđivanje međudržavne granice na kopnu i moru jeste, i ostaje nužan preduvjet da bi se takav projekat uopće realizirao", kazao je Zvizdić.
Ističe da je u smislu jačanja dobrosusjedskih odnosa očekivao realizaciju načelnog dogovora da se što prije održi sastanak na stručnom nivou kako bi se razmotrile mogućnosti za rješavanje ovog pitanja.
"Naglasio sam tada, a podvlačim to i sada, da je gradnja Pelješkog mosta, iako tek jedan segment ukupnog pitanja razgraničenja na moru između dvije države, od iznimne važnosti za Bosnu i Hercegovinu, jer se direktno dotiče njezinog suvereniteta i prava koja joj pripadaju kao suverenoj pomorskoj državi, u skladu sa odredbama Konvencije Ujedinjenih naroda o pravu mora, kao i drugim međunarodnim aktima koje su prihvatile i čije su članice i Bosna i Hercegovina, i R Hrvatska", navodi Zvizdić.
Zbog toga je, dodaje, u pismu koje je uputio na prethodno pomenute adrese, a s ciljem rješavanja problema u interesu obje zemlje, predložio i poduzimanje svih potrebnih koraka kojima bi se dogovorilo i u potpunosti rješilo i pitanje razgraničenja između dvije države, s posebnim fokusom na razgraničenje na moru.
"Podsjećam da takav moj zahtjev podrazumijeva definiranje, verificiranje i prihvatanje međunarodnog plovnog puta, odnosno koridora koji će fizički spajati bosanskohercegovačko more nad kojim Bosna i Hercegovina ima puni suverenitet, s otvorenim morem, u skladu sa Konvencijom UN-a o pravu mora. Na kraju sam predložio, i očekivao da će takva ideja zbog pune garancije poštivanja međunarodnog prava i pravičnosti biti i prihvaćena, da Evropska komisija posreduje između Bosne i Hercegovine i Hrvatske kako bi se ovo pitanje riješilo u interesu obje države", kazao je Zvizdić.
Nažalost, ističe, to se nije u potpunosti ispunilo, ali je ipak Evropska komisija u svom dopisu potvrdila da je potrebno, iako je novac za izgradnju mosta odobren, da se dvije države prije bilo kojeg narednog koraka, koji podrazumijeva i početak izgradnje, moraju dogovoriti o granici na moru.
"Začuđuje da je sve napore i Bosne i Hercegovine i Evropske komisije da se ostvari dijalog i da se ovaj problem riješi u obostranom interesu, vlast u Hrvatskoj ignorirala i odlučila da danas potpiše ugovor o izgradnji, ne obazirući se na relevantne činjenice i spor koji postoji, i koji će se ovakvim odnosom susjeda samo komplicirati i uvećati, jer ćemo svim dostupnim pravnim sredstvima uporno nastaviti da tražimo zagarantovano pravo pristupa BiH otvorenom moru. Jednako tako je i nerazumljiva činjenica da unutar nadležnih bh. institucija nije postignut konsenzus u vezi sa slanjem protestne note Republici Hrvatskoj u vezi sa ovim pitanjem i zaštitom interesa BiH, iako je to bilo predloženo i od Predstavničkog doma BiH kao i Vijeća ministara BiH", navodi Zvizdić.
Dodaje da će se ponovo obratiti i premijeru Plenkoviću i nadležnom komesaru Evropske komisije, kao i svim drugim relevantnim faktorima, te ponovo insistirati da se zaustavi izgradnja dok BiH ne ostvari svoje puno pravo pristupa otvorenom moru prema važećoj UN Konvenciji.
Kolaps na tuzlanskim cestama: Automobili sletjeli u kanal, na magistralama popriječeni kamioni
