Intervju / Zvizdić: SBB je tražio da se sačeka sa imenovanjem Bakira Dautbašića

Informacije kojim ja raspoložem i koje smo dobili od predstavnika našeg pregovaračkog tima, koji je formiran za pregovore između SDA i SBB-a, a konačno i na osnovu zaključka Predsjedništva i predsjednika SDA, jeste da su predstavnici SBB-a tražili da se sačeka sa daljom procedurom imenovanja Bakira Dautbašića.

Ja ću u cilju kvalitetne i održive saradnje sa našim koalicionim partnerom se ponašati u skladu sa takvim zahtjevom i stavom.

BiH je predala aplikaciju za članstvo u Evropskoj uniji nakon što je Vijeće ministara BiH usvojilo mehanizam koordinacije koji je bio jedan od ključnih uvjeta. Vlasti iz entiteta RS nisu zadovoljne usvojenim mehanizmom koordinacije. Kako nam se moglo desiti da 15 dana nakon usvajanja imamo pregovore o mehanizmu koordinacije i kako napreduju ti pregovori?

Pregovori idu dosta dobro i odvijaju se unutar konstruktivnog dijaloga, međusobnog uvažavanja, realnog pogleda na situaciju koju imamo u BiH i procjene značaja samog dokumenta mehanizma koordinacije.

Važno je istaći da je Vijeće ministara BiH na samom početku utvrdilo nekoliko jako bitnih prioriteta i dinamiku njihove realizacije. Ta dinamika ide u skladu sa akcionim planom prioriteta Vijeća ministara BiH. Stupio je na snagu SSP, krenuli smo u njegovu realizaciju, usvojili smo reformsku agendu u jedinstvenom tekstu na svim nivoima, pokrenuli smo procese koji su trebali dovesti do predaje aplikacije za članstvo u EU, usvojen je najpozitivniji Izvještaj Evropske komisije o BiH od svih prethodnih izvještaj, BiH je podnijela aplikaciju za članstvo u EU i prije toga je Vijeće ministara BiH jednoglasno usvojilo dokument mehanizma koordinacije. Upravo je to usvajanje generisalo sve pozitivne procese koje će u konačnici značiti potpuno usaglašavanje samog dokumenta, ubrzanje realizacije reformi, adaptaciju SSP-a i naravno prihvatanje naše aplikacije i dobivanje upitnika Evropske komisije.

Akcent treba biti da konzistenim i upornim radom Vijeća ministara BiH i drugih nivoa vlasti ostvarujemo i realizujemo one projekte koji su u skladu sa predviđenom i planiranom dinamikom. Naš put ka Evropskom uniji značajno je dinamiziran što je prepoznato od strane domaćih, ali i stranih pojedinaca i institucija.

Sprovođenje mjera predviđenih reformskom agendom za BiH također je jedan od ključnih uvjeta kako bi bh. aplikacija bila kredibilna. Kako ste zadovoljni procesom sprovođenja mjera iz reformske agende?

S obzirom na stanje koje smo zatekli stava sam da je potrebno ubrzati rad na provođenju reformi koje su definisane akcionim planom provođenja ekonomske reformske agende. Te reforme će zaista dovesti do stabilnijeg, kvalitetnijeg i dugoročno održivog stanja u oblasti ekonomije, privrede, socijalne sigurnosti i konačno u oblasti političke stabilnosti BiH.

Ekonomska reformska agenda je usvojena krajem jula 2015. godine što znači da je njena realna implementacija započela početkom septembra prošle godine. Unutar šest do sedam mjeseci njene realizacije i nivo Vijeća ministara BiH, a i nivoi entiteta su realizovali zaista veliki broj zakona i reformskih mjera. Ako govorimo o procentima na razini višoj od 50 posto za Vijeće ministara BiH i oko 30 posto za nivoe entiteta.

Imajući u vidu da je reformska agenda usvojena za period od četiri godine zaista su ove tri vlade realizovale veliki broj mjera i aktivnosti za samo šest mjeseci. Međutim, naš ključni cilj je da reforme napravimo u ubrzanoj dinamici, a to znači da se do kraja 2016. godine mora završiti najveći broj i procenat svih mjera: kako u oblasti radno-pravnog zakonodavsta tako i u oblasti tržišta rada, poslovnog okruženja, jačanja administrativne sposobnosti državne uprave da adekvatno odgovori u smislu efikasnosti kako prema potrebama građana tako i prema potrebama privrede. Naravno potrebno je urediti i sisteme socijalne i zdravstvene zaštite, penzionog osiguranja i tako dalje.

Mi nemamo vremena da neke mjere provodimo četiri, pet ili šest godina. One moraju biti provedene brzo i konzistentno bez obzira na otpore na koje ćemo naići. Više puta sam kazao da provođenje reformskih mjera jeste bolno jer mijenja dosadašnje obrasce ponašanja i mijenja ambijent u kojem se moglo neodgovarati predviđenim poslovima i zadacima pogotovo u onoj dinamici koja zahtjeva vrijeme i potrebe ekonomskog i društvenog razvoja.

Da zaključim, zadovoljan sam dosadašnjom provedbom reformske agende i stepenom realizacije mjera i aktivnosti, uostalom to su potvrdili i najviši zvaničnici Evropske komisije uključujući i komesar za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johanesa Hana. Na drugoj strani ipak smatram da u pojedinim oblastima kao što je jačanje poslovnog okruženja, tržište rada, radno-pravno zakonodavstvo i boljih uvjeta za privredu mora se raditi sinhroniziranije, mnogo brže i konzistentnije. BiH ima ozbiljne privredne, ekonomske i ljudske potencijale i svi oni moraju biti stavljeni u funkciju ekonomskog razvoja. Projekti i radno-pravno zakonodavstvo moraju biti kreirani tako da BiH postane atraktivna za strane investicije. Ako to uspijemo uraditi u 2016. godini onda će sigurno i ekonomski parametri biti u značajnijem porastu, na kraju to vodi u rješavanje ključnog problema koji imamo, a to je povećanje broja radnih mjesta, odnosno zapošljavanja sa fokusom na zapošljavanje mladih ljudi.

Uskoro se očekuje usvajanje Zakon o državnoj službi BiH koji je u mnogo čemu sličan Zakonu o državnoj službi FBiH. Do čega će dovesti ovaj zakon: efikasnije javne uprave ili politizacije javne uprave?

Načela koje je definisalo Vijeće ministara BiH i na kojima će biti zasnovana izrada zakona o državnim službenicima dovest će do efikasnije javne uprave. Ta načela imaju neke sličnosti sa rješenjima koja su bila na federalnom nivou, ali imaju i neke bitne razlike koje su utemeljene na standardima koje važe u razvijenim zemljama Evropske unije, odnosno na standardima i načelima koji su prethodno analizirani i dogovoreni sa predstavnicima SIGME i predstavnicima Evropske komisije.

Ta načela odnose se i na zaštitu institucionalne memorije koja mora postojati unutar administracije i ona garantuju efikasnost i sposobnost u izvršavanju zadataka, te prepoznavanje pojedinaca čiji rad jednostavno nije usklađen sa takvim standardima.

Da budem potpuno jasan, mi smo definisali tri ili četiri bitna načela. Pomoćnici ministara i sekretari ostajati će državni službenici, ali će biti birani na mandatni period. Dakle ne kao što je bilo ranije da budu doživotno izabrani. Bit će birani javnim konkursima i njihov odabir će biti unutar stručno definisanih i izabranih komisija koje mogu meritorno procijeniti kapacitete svakoga od njih. U konačnici definisat ćemo načine na koji će oni biti redovno i adekvatno ocjenjivani kako bi mogli procijeniti kvalitet i efikasnost njihovog rada.

Taj zakon se nalazi u završnoj fazi i mislimo da će dovesti do efikasnijeg rada ovog dijela državne uprave jer mi ne govorimo o svim državnim službenicima već samo o sekretarima i pomoćnicima ministara. Ono što nećemo dozvoliti jeste da se kreira ambijent bilo kakve politizacije prilikom odabira takvih ljudi.

Često komunicirate s važnim međunarodnim zvaničnicima. Kakav je njihov stav u vezi s statusom i budućnosti Bosne i Hercegovine? Koliko smo jaki u lobističkom smislu da kao država izlobiramo prihvatanje aplikacije za članstvo u EU?

Većina međunarodnih zvaničnika sa kojim komuniciram, a zaista kao što kažete komuniciram sa mnogim, budu fascinirani kada dođu u BiH i vide sa kakvim potencijalima i resursima mi raspolažemo. Istovremeno budu jako razočarani kada spoznaju da vrlo često zbog bizarnih razloga koji dolaze iz sfere politike brojni procesi i kvalitetni razvojni procesi budu zaustavljeni, blokirani i opstruirani ili ostanu na čekanju duži niz godina.

Međunarodni zvaničnici su potpuno svjesni da BiH može biti uspješna i prosperitetna zemlja s obzirom na površinu, broj stanovnika i sve prirodne i druge resurse sa kojima raspolažemo. Oni sve vrijeme nastoje pronaći formulu koja bi na neki način definisala procese koji bi mogli da sve političke razloge koji su nekada utemljeni na realnim, a često na vještačkim i iracionalnim argumentima, vode u rezultantu koja će biti isključivo vezana za razmišljanje o unutrašnjoj stabilnosti BiH, njenom ekonomskom razvoju i povećanju životnog standarda. Uvijek vrlo jasno ističu da su vrata Evrope otvorena, ali da Evropa ima uvjete, procedure i zahtjeve koje BiH mora ispuniti.

Čini mi se da mi vrlo često to ne razumijemo i da naše razumijevanje vrlo često je obrnuto od takvog stava. Ispada da BiH treba Evropi, a ne da Evropa treba nama. Istina je negdje na sredini. BiH kao multikulturna zemlja sa bogatom historijom treba Evropi jer će je i u tom smislu obogatiti, ali nama treba Evropa kako bi usvojili normative i standarde koji će sigurno osigurati BiH brži ekonomski razvoj.

Nisam razgovarao niti sa jednim međunarodnim zvaničnikom koji nije iskazao svoju spremnost da pomogne BiH i koji nije stavio na raspolaganje kapacitete institucije kojom rukovodi. Mislim da je najveći dio problema ipak vezan za odnose unutar BiH. Zato povećanje pozitivne političke volje i postizanje političkog kompromisa jedina je, ali sigurno uspješna formula za dalje kretanje ka EU, NATO paktu i porodici razvijenih zemalja.

Prekjučer ste se sastali sa komesarom za evropsku politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johanesom Hanom. Kako biste ocijenili posjetu?

Mislim da je on rekao nekoliko važnih poruka. Prvo je dao podršku dosadašnjem radu Vijeća ministara BiH. Jasno je rekao da je praktično impresioniran onim što je BiH uspjela uraditi u zadnjih godinu dana jer on je svjedok i ranijeg vremena kada su svi procesi, a posebno evropske integracije, bile u potpunoj blokadi.

Dao je snažnu podršku našim dosadašnjim naporima, ali isto tako nas i ohrabrio rekavši da se ova dinamika i konzistentnost u radu mora održati. Odnosno, da dinamiziranje evropskog puta mora ostati dominantan prioritet rada svih vlada u BiH. Posebno je podvukao da u narednih par mjeseci moramo realizovati i određeni broj projekata sa kojima smo ranije bili upoznati, a to je dalji rad na reformskoj agendi i konačno usaglašavanje mehanizma koordinacije i prilagodba SSP-a kako bi dobili upitnik i napravili novi značajan korak ka približavanju EU.

Poseban akcent je stavio na pitanje popisa. Za njih je velika nepoznanica zašto je pitanje koje je dominantno stručno odjednom prebačeno na polje politike. O tome smo se svi složili kako to zaista treba vratiti na teren same struke, zakona i međunarodnih standarda. Dao je jasno poruku da procedura objave potpisa treba da bude završena jer bez toga je nemoguće nastaviti rad na evropskim integracijama. Bez toga ne možemo adekvatno ni u predviđenim rokovima odgovoriti na upitnik koji ćemo dobiti i koji će imati više hiljada pitanja. On je jasno poručio kako će prvo pitanje biti koliko imamo stanovnik. Jednako važno je da ni mi sami nećemo moći napraviti naše državne strategije ako nemamo podatke koji bi našli unutar samog popisa.

Rješenje je da se popis vrati na teren struke i da Agencija za statistiku BiH se drži zakona i preporuka, te da direktor zajedno sa svojim zamjenicima potpiše i objavi rezultate popisa.

Ovih dana svjedoci smo i distorzijama koje nisu primjerene demokratskim društvima počevši od djelovanja Ravnogorskog pokreta u našoj državi i otvaranja studentskog doma na Palama nazvanog po imenu ratnog zločinca Radovana Karadžića. Kakav je Vaš komentar na sva dešavanja i šta konkretno Vijeće ministara BiH može uraditi kako bi se ovakve stvari spriječile?

Mislim da je riječ o moralnom padu i civilizacijskom posrnuću onih koji rade takve stvari. Cilj otvaranja doma koji nosi ime po Radovanu Karadžiću jeste da se ponovo uvrijede sve žrtve, dakle da uvrijede svu djecu koja su odrasla bez svojih roditelji i majke koje još uvijek traže svoje nestale, da se uvrijede svi borci i patriote koji su se borili i dali živote za BiH. Oni su uspjeli u svojoj namjeri. Uvrijedili su sve žrtve. Istovremeno su zaustavili i vratili nazad procese pomirenja unutar BiH, a ovo će se sigurno odraziti i na samu regiju.

Radovan Karadžić je onaj koji je planirao, organizovao i koordinisao najveće zlo koje se desilo na prostorima BiH u historiji. On je nanio teško civilizacijsko i ljudsko razaranje na ovim prostorima od kojih se pokušavamo oporaviti skoro dva desetljeća. To će sigurno trajati još dugi niz godina.

Moram reći da žalim studente koji će najljepše dane svog života provesti u studentskom domu koji nosi taj naziv. Jako bih volio znati šta će reći svojim kolegama iz Evrope ko je ta osoba čije ime nosi dom u kojem oni žive.

Naš odgovor, a govorim o odgovoru svih ljudi koji vole BiH iako je ova uvreda dominantno usmjerena ka Bošnjacima jer su oni najveća žrtva protekle agresije, bit će civilizacijska. Kad govorimo o prošlosti mi ćemo i dalje vrlo konzistentno nastaviti tražiti pravdu i kažnjavanje svih onih koji su činili zločine, to nikada nećemo prestati raditi. To je najmanje što možemo uraditi da bi dobili satisfakciju.

Bilo koja presuda Radovana Karadžića ili Ratka Mladića ne može vratiti sinove majkama, ali je ona važna kako bi se došlo do suštinske istine. Kada govorimo o budućnosti još snažnije ćemo raditi na jačanju naše jedine države BiH. Dakle, raditi na jačanju jedine konstante, a to je država BiH.

Mi ćemo nastaviti da radimo na tome da spriječimo djelovanje svih organizacija koje na bilo koji način šire vjersku, nacionalnu ili bilo koju drugu mržnju. Uzimam kao primjer i dešavanja vezana za Ravnogorski četnički pokret u Zvorniku. BiH ne trebaju organizacije koje u svojim programima imaju bilo kakve ideje koje su zasnovane na mržnje. Vijeće ministara BiH će vrlo brzo izraditi zakonsko rješenje koje ćemo ponuditi Parlamentarnoj skupštini BiH, a kojim ćemo značajno urediti tu oblast. Odnosno, zabraniti djelovanje takvih organizacije. Jasno želim da poručim i nadam se da će to doći do svakog građanina BiH: Stabilnost BiH i regije i sigurnost građana je jedan od preduvjeta za prosperitetan život i mir na ovim prostorima. Nadam se da će svi shvatiti i razumjeti potrebu da ojačamo policijske i sigurnosne agencije.

To neki previše pojednostavljuju i svode na neki imaginarni prijenos nadležnosti. Ovdje je riječ o jačanju onih institucija koje mogu pružiti sigurnost svakom građaninu BiH i državi. Već dugo tražim formiranje Vijeća za nacionalnu sigurnost BiH koje bi koordinisalo i preveniralo događaje koje bi mogle da poremete unutrašnju ravnotežu. To nije prijenos nadležnost već ispravno razumijevanje trenutka, vremena i mjesta gdje živimo. Mnogo snažnije države se teško bore sa terorizmom i kriminalom.

Prošle godine vlasti su se uspjele izboriti sa snažnim udarcima na sistem nacionalne sigurnosti počevši od terorističkih napada. Treba li se dodatno raditi na osnaživanju Obavještajno-sigurnosne agencije i SIPA-e?

Jeste. Potrebno nam je dodatno kadrovsko, materijalno i prostorno jačanje naših policijskih i sigurnosnih agencija. Vijeće ministara BiH sve vrijeme radi na tome. Podsjećam da smo prilikom kreiranja budžeta za prošlu godinu značajno povećali sredstva našim agencijama kao i drugim pravosudnim organima kao što su Sud BiH i Tužilaštvo BiH. To sve sa ciljem kako bi bili spremni na borbu protiv globalne pošasti, a to je terorizam, ali i kako bi bili spremni da očuvaju stabilnost BiH. Unutrašnja stabilnost BiH i regionalna stabilnost su ključni preduvjet za političku stabilnosti ili društveni i ekonomski razvoj.

Sami smo svjedoci onog što se dešava u Evropi koja je pogođena još jednim terorističkim napadom. Mi moramo biti spremni da se suočimo sa eventualno takvim problemima i zbog toga ćemo i dalje nastaviti s jačanjem policijskih i sigurnosnih agencija.