Negiranje činjenica
287

Član SABNOR-a Bakir Nakaš: Dan državnosti BiH smeta samo šovinistima

M. Gušić
Foto: E. H./Klix.ba
Foto: E. H./Klix.ba
Na današnji dan, prije 77 godina, u Mrkonjić Gradu održano je Prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH), kojim je naša zemlja vratila državnost izgubljenu 1463. godine potpadanjem pod okupaciju Osmanskog carstva.

Ovaj događaj obilježava se kao Dan državnosti naše zemlje jer je njime de facto udaren temelj i granice moderne države Bosne i Hercegovine. Najvažniji dio rezolucije Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a je da BiH nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, već i srpska, i hrvatska, i muslimanska.

Premda je naša zemlja na ovom zasjedanju dobila okvir koji je u njene temelje ugradio jednakost, poštivanje ljudskih prava i status u okviru tadašnje države, ovaj datum, kako je za Klix.ba komentirao član uprave Saveza antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata u Bosni i Hercegovini (SABNOR) dr. Bakir Nakaš, nije jednako bitan svima. Nakaš ističe da Dan državnosti može smetati samo šovinistima.

Mir i blagostanje

"Jednom prilikom sam izjavio da je meni Dan državnosti BiH značajniji od mog rođendana. Rekao sam to u kontekstu da je taj datum definirao jedan period koji nam je omogućio da nekih 50 godina provedemo u miru i blagostanju ostvarenim u tom periodu. Nadalje, na taj datum su stvoreni svi preduslovi da danas imamo nezavisnu, samostalnu i cjelovitu državu BiH", kaže Nakaš.

Kako je naveo, prije rata nije posebno obilježavan dan ZAVNOBiH-a, jer se samo nekoliko dana kasnije slavio Dan Republike (29. novembar, Dan zasjedanja AVNOJ-a op. a.), koji je bio najznačajniji praznik u bivšoj Jugoslaviji.

Širi kontekst

"Na AVNOJ-u su se, međutim, samo potvrdile odluke donesene na zasjedanju ZAVNOBiH-a i primijenjene su na širi kontekst. Tu je potvrđena rezolucija ZAVNOBiH-a budućim odnosima između BiH kao samostalne, jedinstvene, nedjeljive i ravnopravne države s drugim članicama tadašnje republike Jugoslavije. Sve ovo zajedno predstavlja paket kojim se država BiH nakon više stoljeća raznih okupacija ponovo vratila u okvire svojih granica i postala ravnopravna članica s bivšim republikama Jugoslavije", ističe Nakaš.

Jedan od osnovnih elemenata prema kojima možemo poštovati sadašnju državu BiH, tvrdi Nakaš, je pozitivno sjećanje na one događaje koji su nam omogućili da imamo temelje za tu državu.

"Budućnost je važnija od historije, to je bez ikakve sumnje, ali bez historije nema ni budućnosti. U sadašnjem trenutku, kada imamo takav obrazovni sistem koji je podijeljen po nacionalnom kriteriju, bojim se da nećemo imati mogućnoti da se bavimo činjenicama. Bojim se da ćemo u budućnosti učiti tri veoma suprotne historije", tvrdi Nakaš.

Osvrćući se na već ustaljenu praksu negiranja ovog praznika iz manjeg bh. entiteta, Nakaš je rekao da se identitet bilo kojeg naroda ne može graditi negiranjem činjenica.

Retrogradne politike

"U posljednje vrijeme se u određenim političkim krugovima ide sve više u smijeru da se rehabilitiraju svi oni koji su u tom periodu billi saradnici fašizma i nacizma. To nam govori da je to društvo ušlo u fazu u kojoj se njegova budućnost definiše negiranjem činjenica. To je pogubno. Ne mogu se izjednačavati antifašizam i komunizam. Neki antifašisti su bili komunisti, neki nisu. Ne možemo jedan pokret koji baštini čitav svijet gledati kroz prizmu komunizma, tj. socijalizma", objasnio je.

Za kraj, Nakaš je poslao poruku da Dan državnosti BiH može smetati samo nacionalistima i šovinistima.

"Oni su indoktrinirani retrogradnim politikama i istorijama za koje smo mislili da su poražene 1945. godine. Međutim, godinama su čekali svojih pet minuta i na kraju su uspjeli integrisati svoje ideje u društvo", zaključuje Nakaš.