Mnogi osumnjičeni za lažne dojave u sarajevskim školama se međusobno poznaju, komunicirali i preko igrice
Broj prijava školama o postavljenim bombama se smanjuje u posljednje vrijeme, nakon nekoliko hapšenja, ali se dojave i dalje događaju. Prema informacijama iz policije, isti dan kada se dogodi dojava, oni uhapse osumnjičenu osobu i procesuiraju je u skladu sa zakonom.
Ukupno je do sada u Kantonu Sarajevo pronađeno 12 osoba osumnjičenih za lažne dojave o postavljenim bombama. Njih sedam maloljetnih je u pritvoru, kao i jedna punoljetna osoba, svi srednjoškolci. Protiv njih su pokrenute krivične prijave, kao i protiv još četiri maloljetnika, koji nisu zadržani u pritvoru.
Pojedini od njih su prijavljeni i za krivično djelo neprijavljivanje i pomoć učiniocu nakon počinjenja krivičnog djela, što ukazuje na to da su međusobno komunicirali.
Za Klix.ba je nezvanično potvrđeno da su se većina identifikovanih maloljetnika dogovarali o dojavama, odnosno da su međusobno o tome komunicirali, a jedan je osumnjičen i da je umiješan u lažnu dojavu poslatu školi u Tuzli. Navodno su osumnjičeni komunicirali preko igrice i s djecom u drugim gradovima, odnosno komunicirali su među gradovima. Policija je pronašla određene prepiske koje bi to mogle dokazati.
Sumnja se da je uzrok masovnih lažnih dojava - dječija obijest i zabava, a navodno su osumnjičeni komunicirali i putem videoigrice.
Međutim, uzroka je vjerovatno više od jednog. Stalna sudska vještakinja pedagoško-psihološke struke Dženana Kalaš za Klix.ba kaže da ovakve situacije nisu bezazlene uprkos tome što je riječ o srednjoškolcima.
"Nisam sigurna da mogu tvrditi tačne uzroke, veći dio tih grupa je motivirano 'uspjehom' svojih akcija, nikako se ne smije samo tako olako shvatiti, uvijek postoji mogućnost ozbiljnije prijetnje, umiješanost nekog, nije jednostavno. Tim uhapšenim osobama bi trebalo uključiti psihološko profiliranje", kazala nam je Kalaš.
Govoreći o tome da li je zakazalo društvo, vaspitanje i obrazovanje pa imamo ovakve primjere neodgovornog i opasnog ponašanja, ona ističe da nikako ne treba generisati kolektivnu krivicu.
"Nismo svi krivi, kad tako kažemo onda niko nije odgovoran. Sudski organi su u obavezi tražiti odgovornost uz pomoć svih nas koji im možemo pomoći, to treba biti transparentnije", zaključila je ona.
