"Ukratko, cijena stagnacije i daljeg odlaganja odluke o otvaranju pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom predstavlja rizik. Neotvaranje bi donijelo nestabilnost, imigracije, nekonstruktivan uticaj drugih geopolitičkih aktera. Svaki pozitivan trenutak lako se može izgubiti ako se u perspektivi članstva nastavi odlagati rješavanje nastalih problema. A niko si ne može priuštiti luksuz da i dalje gubi vrijeme - ljudi odlaze iz regije. Trećina stanovništva regije otišla je u proteklih 5 godina. To su stvarni problemi regije. Na nama je da to promijenimo i transformiramo naša društva. EU treba prepoznati ovaj znak za uzbunu kao priliku, jer održavanje narativa o perspektivi članstva nije jednostavan zadatak", istakla je Bregu.
Kako bi ubrzale saradnju, vlade u regiji su se obavezale da će sprovesti u djelo regionalni ekonomski prostor (REA).
Bregu je istakla da se nadala kako će biti uspješniji.
"Uspjeli smo u oblasti digitalizacije, sa Regionalnim sporazumom o roamingu, što je znak da stvari mogu ići naprijed kad postoji politička volja. S druge strane, kad govorimo o mobilnosti i sporazumu o međusobnom priznavanju stručnih kvalifikacija između ekonomija u regiji - čak i da je odobren, koji bi bio njegov smisao ako Kosovari ne mogu putovati u Bosnu i Hercegovinu bez vize, a tokom prošle godine je broj odbijenih zahtjeva za vizu premašio broj izdatih viza. Dakle, možda REA predstavlja lijep, ali ograničen okvir, i potrebno ga je osnažiti političkim elementom. Regionalna saradnja nije tehnički, nego politički proces, koji se zasniva na političkoj volji vlada, ali i građana koji podržavaju proces regionalne saradnje i to više nego vlade - 74% građana žele vidjeti u našoj regiji, prema podacima Balkanskog barometra za 2019, i misle da će ona unaprijediti njihove živote mnogo brže nego članstvo u EU. Podrška članstvu u Evropskoj uniji iznosi 56%. Ljudi vjeruju da će to bolje funkcionirati sa njihovim susjedima. A da bi se to ostvarilo, svi trebamo dijeliti istu viziju", poručila je generalna sekretarka RCC-a
U panelu o Zapadnom Balkanu je učestvovao i ministar vanjskih poslova Finske Pekka Haavisto kao uvodničar, kao i ministri iz regije: Igor Crnadak (Bosna i Hercegovina), Ivica Dačić (Srbija), Srđan Darmanović (Crna Gora), Nikola Dimitrov (Republika Sjeverna Makedonija) Behgjet Pacolli (Kosovo), kao i Matthew A. Palmer, zamjenik pomoćnika državnog sekretara, Biro za evropske i euroazijske poslove u Ministarstvu vanjskih poslova SAD, i Péter Szijjártó, ministar vanjskih poslova i trgovine Mađarske; a moderator je bio Goran Svilanović, bivši ministar vanjskih poslova Srbije i generalni sekretar RCC-a.
Panelisti su govorili o različitim pitanjima o odnosu EU-Zapadni Balkan, spremnosti regije da provede potrebne reforme, ali i spremnosti EU da pomogne u obnavljanju obećanja boljeg sutra za regiju.
Mbappeov govor tijela u tunelu Anfielda najbolje ilustruje kako su ga prihvatili saigrači u Realu
Šta se krije iza propale organizacije samita u Neumu: Sumnjivi ugovori i odabir neadekvatne firme
