Godinu dana od uručivanja Upitnika EK: Nema odgovora, samo obećanje "uskoro ćemo poslati"
Evropski komesar za politiku susjedstva i pregovore o proširenju Johannes Hahn uručio je 9. decembra 2016. godine predsjedavajućem Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denisu Zvizdiću Upitnik Evropske komisije. Ovim je Evropska komisija zvanično započela proces pripreme mišljenja o Zahtjevu za članstvo Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji, koji je predat Vijeću Evropske unije u februaru 2016. godine.
Upitnik sadrži 3.242 pitanja grupisana u politički i ekonomski kriterij te 33 poglavlja pravne stečevine Evropske unije, a tada je saopćeno kako Evropska komisija očekuje da BiH dostavi odgovore na pitanja iz Upitnika na engleskom jeziku u roku od šest mjeseci, odnosno do jula 2017. godine.
Hahn je prije godinu dana u Sarajevo došao optimističan poručujući kako je BiH napravila vidljiv napredak i da treba iskoristiti ovaj pozitivan moment. Izrazio je nadu da će uručenje upitnika pokrenuti aktivnosti koje će uvjeriti sve da BiH ima sigurnu EU perspektivu.
Mediji su u decembru prošle godine prenosili i Hahnovu izjavu, koji je, predstavljajući Odboru za vanjske poslove Evropskog parlamenta Izvještaj o napretku zemalja regije, pozvao BiH da što prije provede odluku Ustavnog suda, kako bi se izbori mogli provesti u Mostaru (izbori u tom gradu nisu održani od 2008. godine).
U izvještaju je navedeno i kako se ekonomska situacija u Bosni i Hercegovini poboljšava, ali da se na njoj i dalje mora raditi. Navedeno je i kako je neophodno mijenjati neučinkovitu državnu upravu i riješiti problem nezaposlenosti.
Čime su političari dočekali Hahna ove godine?
"Postoji dobar napredak kao temelj Reformske agende koju treba nastaviti s odlučnošću. Isto tako, strategija za cijelu zemlju iz područja poljoprivrede, okoliša i energije te upravljanje javnim finansijama koje treba usvojiti pomoći će da BiH krene naprijed", ocijenio je Hahn.
Tada je navedeno i kako Ustav BiH i dalje krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, jer presuda u predmetu Sejdić-Finci još nije provedena, kao ni više odluka Ustavnog suda BiH.
Godinu dana poslije, odnosno 4. decembra 2017. godine, Hahn je ponovo posjetio Sarajevo, a vlasti su ga dočekale nepripremljenim odgovorima na Upitnik Evropske komisije, neprovedenom odlukom Ustavnog suda BiH (izbori u Mostaru), neučinkovitom državnom upravom, visokim stepenom nezaposlenosti, neusvojenim strategijama (poput poljoprivredne i energetske) i Ustavom koji nije u sakladu s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Evropski komesar za politiku susjedstva i pregovore o proširenju, vidno razočaran jučerašnjom posjetom, je vlastima, ali i opoziciji, jasno poručio da se prestanu baviti trivijalnim (nacionalističkim) temama i da se posvete reformama. Nakon sastanka s predsjednicima političkih stranak u BiH, Hahn je kazao kako EU očekuje konkretne rezultate te da status zemlje kandidata za članstvo u EU nije besplatan ručak.
Medijima se požalio i da ga bh. funkcioneri stalno uvjeravaju i govore da će "skoro", "još malo" i "sljedeće sedmice" izvršiti preuzete obaveze, ali da je on navikao na kašnjenja iz BiH. Posebno je istakao da naša zemlja nije naročito napredovala i da su rezultati do sada izostali. Što se tiče Upitnika Evropske komisije, Hahn je jasno kazao kako su za to odgovorne bh. vlasti.
Inače, sve susjedne zemlje odgovorile su u mnogo kraćem roku od BiH. Srbiji je trebalo malo više od dva mjeseca (Upitnik je primljen 23. novembra 2010. godine,a odgovori su dostavljeni 31. januara 2011. godine), Hrvatskoj tek tri mjeseca (Upitnik je primljen 10. jula 2003. godine, a odgovori su dostavljeni 9. oktobra 2003. godine), a Crnoj Gori pet mjeseci (Upitnik je primljen 23. novembra 2009. godine, a odgovori su dostavljeni 9. decembra 2011. godine).
Upitnik Evropske komisije za BiH sadrži tačno 3.242 pitanja, dok je Hrvatska, primjerice, imala 4.560 pitanja, Makedonija 4.666, Albanija 2.280, Crna Gora 2.178, a Srbija 2.483 pitanja.
Predstavnici iz RS-a najavili nove blokade
Uprkos tome što se kompletan neuspjeh u procesu odgovaranja na Upitnik Evropske komisije stavlja na račun Vijeća ministara BiH, činjenice su ipak drugačije. Naime, upitnik sadrži detaljan popis pitanja koja svojom strukturom prate strukturu kriterija za članstvo u EU, a cilj je da se kroz odgovore napravi sveobuhvatan uvid u politički, pravni, društveni, ekonomski i administrativni sistem države koja je podnijela zahtjev za članstvo u EU.
Imajući u vidu složenost ovog procesa koji osobito karakteriše broj učesnika i institucija sa svih nivoa vlasti, čiji je doprinos neophodan kako bi odgovori bili potpuni i jednoobrazni, evidentno je kako odgovornost za zastoje snose svi nivoi vlasti u BiH.
Tome svjedoči i jučerašnja izjava predsjednika RS-a Milorada Dodika koji je naglasio da odgovori na Upitnik moraju imati politički konsenzus, što je nemoguće. Dodik je time najavio dodatne blokade evropskog puta BiH.
"Vidjeli smo prije dvije godine, kada smo upozoravali na priču o popisu stanovništva, da to nije struktura koja je općeprihvatljiva. Sada u upitniku treba da budu istaknuti podaci u vezi s popisom", kaže Dodik i poručuje da entitet RS ne može prihvatiti da postane zvanično ono što je lažirano.
On je istakao da u je Upitniku navedeno i pitanje da li je BiH opredijeljena za članstvo u NATO-u i istakao da je opredjeljenje RS-a vojna neutralnost te da o tome nema razgovora.
"Narodna skupština Republike Srpske donijela je rezoluciju i mi ćemo se u okviru nje ponašati", naveo je predsjednik RS.
