No, on smatra da se EU mora nastaviti širiti na prostoru Zapadnog Balkana, odnosno bivše Jugoslavije, te da je to, zapravo, njena šansa.
"EU ako želi da sebe prepozna, ne samo kao zemljopisni pojam, već i kao sustav koji je donio, ipak, mir i blagostanje, ona mora nastaviti s proširenjem, jer od toga ovisi uspjeh tog europskog projekta. Mora ostati otvorena i za nove članice, partnere i inicijative. EU se neće zatvarati unutar postojećih granica. Zemlje izvan EU nisu razriješile brojne dvojbe, i to: političke, ekonomske, finansijske, pravosudne... No, jugoistok Evrope onima koji žele pomoći da se EU širi dalje treba dati dovoljno argumenata da možemo zahtijevati nastavak politike proširenja", komentira Picula.
Prema njemu, historija EU uvijek bila historija njenog širenja.
"I to je jedna od najuvjerljivijih politika EU, što je dovelo do dobre pozicije EU, bez obzira na krizu", naveo je on.
Podsjeća kako nijedna zemlja nije toliko dugo i sa toliko okuka pregovarala s EU kao njegova domovina Hrvatska.
"Što onda tek čeka kandidatkinje koje žele postati članice iza 2013. godine? Taj posao će biti teži i naporniji. Zenit proširenja je prošao 2004. godine, a pogotovo 2007. godine. Sve zemlje koje žele ući u EU nakon tog datuma suočit će se s dodatnim problemima pa i predrasudama. Više nema unutar EU više pritiska za proširenje, ali postoji pritisak s vana na EU", pojasnio je.
S druge strane, Moskva, upozorava, pokušava omeđiti politički utjecaj EU, da ne zalazi u ono što bi se nazvalo "rusko susjedstvo". Evropa, tvrdi, morati to prepoznati kao izazov i otklanjati političkim i ekonomskim sredstvima.
Komentirajući odnose između Srbije i Kosova, Picula je iznio stav kako je u Bruxellesu "osjeća zadovoljstvo zbog napretka u odnosima Beograda i Prištine".
"Vjerovalo se da će to ostati posljednji tvrdi orah na Balkanu i da će ti odnosi dugo blokirati i Srbiju i Kosovo. Došlo je do napretka koji svi priznaju. Čak i skeptici. Beogradu i Priština su se podigli statusno u očima Brusxellesa. Beograd očekuje početak pregovora s EU, Kosovo počinje razgovore o ugovoru o stabilizaciji i pridruživanju", rekao je Picula za AA.
Pored visoke predstavnica EU za vanjsku politiku i sigurnost Catherine Ashton, u pregovorima Kosova i Srbije važnu je ulogu, kako ističe, odigrala "tiha diplomatija". Kosovo i Srbija su shvatili da će sukobima dovesti u pitanje vlastitu ekonomsku i političku perspektivu.
Nastavlja kako Crna Gora već godinu dana pregovara s EU i da se to, prema njegovim informacijama, "odvija dobro".
"U Albaniji je, također, došlo do prve mirne tranzicije u kratkoj višestranačkoj historiji", naglasio je.
Prema njemu, dva problema Balkana su Makedonija i Bosna i Hercegovina.
"Makedonija je jednim dijelom kriva sama, a drugim dijelom nije. Ukoliko želi zamah na Zapadnom Balkanu, EU mora razgovarati ne samo sa Makedonijom o reformama već sa jednom svojom članicom, Grčkom, koja uporno blokira Makedoniju na europskom putu. Zastoj Makedonije je kombinacija unutrašnjih i vanjskopolitičkih razloga", objašnjava on.
Blokade su, ipak, najveće u BiH. Problemi BiH su, tvrdi on, isključivo domaći i "više niko izvana ne ugrožava BiH".
"Hrvatska je, naime, članica EU, a Srbija i Crna Gora žele da im se što prije priključe. Ukoliko ne dođe do dogovora o implementaciji presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci", EU će primijeniti jednu vrstu uvjerljivijeg mehanizma prema BiH", zaključio je Picula.
