Godišnjica prvih višestranačkih izbora u BiH: Apsolutna pobjeda SDA, SDS-a i HDZ-a
Pravo glasa imalo je nešto više od tri miliona građana, a kako bi bili legitimni bilo je neophodno da izlaznost bude veća od 50 posto. Na kraju je odaziv glasača bio nešto veći od 77 posto.
U euforiji koja je vladala nakon odluke o višestranačkim izborima oformljene su čak 43 stranke, no ipak samo njih 15 se na kraju odlučilo izaći na izbore. Uvjerljivu pobjedu odnijele su nacionalne stranke SDA, SDS i HDZ. Stranke su ubrzo nakon izbora formirale vlast u SRBiH.
Predsjedništvo BiH je tada činilo sedam članova, od čega po dva iz reda Srba, Hrvata i Muslimana i jedan iz reda ostalih. Glasači su imali mogućnost da odaberu jednog ili svih sedam članova.
Pobjedu u predsjedništvu su odnijeli Alija Izetbegović, Fikret Abdić, Biljana Plavšić, Nikola Koljević, Stjepan Kljujić, Franjo Boras i Ejup Ganić. Unutarstranačkim dogovorom u SDA, predsjednik Predsjedništva postaje Alija Izetbegović sa osvojenih 879 hiljada glasova.
Vladu SRBiH su činila 22 ministra, od čega 10 iz SDA, sedam iz SDS-a i pet iz HDZ-a. Na čelo vlade izabran je Jure Pelivan iz HDZ-a.
U skupštini SRBiH se nalazilo 240 zastupnika, a za predsjednika je izabran Momčilo Krajišnik iz SDS-a. SDA, SDS i HDZ su zajedno osvojile čak 84 posto skupštinskih mandata.
Ovakav rezultat i pobjeda opozicionih stranaka označili su kraj socijalističkog poretka u Bosni i Hercegovini. Reformisti, nasljednici Saveza komunista su doživjeli težak poraz, a koalicija SDA, SDS i HDZ će biti na čelu države sve do rata.
Ubrzo je bilo jasno da između koalicionih partnera postoje velike razlike u viziji budućnosti Bosne i Hercegovine. Održani su mnogobrojni sastanci sa međunarodnim zvaničnicima no nisu dali očekivani rezultat i izlazak iz jugoslovenske krize. Za manje od pola godine počela je agresija na Hrvatsku, koja se vrlo brzo proširila i na Bosnu i Hercegovinu.
Ustavni sud BiH poništio Izborni zakon RS-a jer preuzima državne nadležnosti
