Za američkog predsjednika Joea Bidena nema sumnje da je Washington imao prije svega jedan cilj s obzirom na Afganistan: garantovati vlastitu sigurnost. Tako će, kako je rekao, i ostati.
"Naš jedini vitalni interes za Afganistan ostaje ono što je uvijek bio: spriječiti teroristički napad na našu zemlju", rekao je u svom govoru u ponedjeljak prošle sedmice.
Bidenovu pretpostavku da bi to moglo uspjeti čak i bez prisutnosti SAD-a ne dijele svi Amerikanci.
"Vraćamo se u stanje kakvo je postojalo prije (2001). To će reći, u žarište terorizma", rekao je republikanski kongresmen Michael McCaul.
Američki general Mark Milley izrazio je zabrinutost da bi skupine poput Al Qaide i Islamske države (IS) mogle brzo obnoviti svoje mreže u Afganistanu.
Afganistan opet kao utočište za džihadiste?
Rizik da bi se ove grupe mogle reorganizirati u Afganistanu apsolutno je stvaran, piše američki stručnjak Bliski istok i terorizam Daniel Byman u članku u časopisu "Foreign Affairs" pod naslovom: "Hoće li Afganistan ponovno postati sigurna luka za teroriste?"
Protivterorističke mjere su, kako navodi, znatno otežane povlačenjem SAD-a iz Afganistana. Međutim, malo je vjerojatno, kako dalje navodi, da bi Afganistan mogao ponovno postati sigurno utočište za međunarodne džihadističke skupine. Prema njegovom mišljenju za to postoji nekoliko razloga. Al Qaeda je izgubila veliki dio svojih bivših snaga te je Islamska država u neprijateljskim odnosima sa talibanima. I prije svega, kako piše Byman, talibani su učili iz prošlosti i u skladu s tim se ponašaju drugačije.
Stručnjak za južnu Aziju Christian Wagner iz Berlinske zaklade za nauku i politiku (SWP) također vjeruje da je malo vjerovatno da će džihadističke grupe u Afganistanu povratiti svoju staru prisutnost i snagu. "Oni više ne žele biti država parija, već traže međunarodno priznanje", kaže Wagner. On podsjeća da su "Islamski emirat Afganistana", kojim su vladali talibani od 1996. do 2001. godine, priznale samo tri zemlje, Pakistan, Saudijska Arabija i UAE.
"Talibani sada to žele promijeniti. Oni znaju da je to moguće samo ako postoji odgovarajuća politika. To uključuje, između ostalog, njihov odnos s džihadističkim skupinama", kaže Wagner.
Talibani su pod prismotrom sa svih strana
Ideja o Afganistanu u kojem žive međunarodni džihadisti ne samo da plaši Zapad. Rusija godinama održava kanale komunikacije s talibanima, a Kina također od prije nekoliko mjeseci sve češće razgovara s talibanima. Vodstvo u Teheranu također se oslanja na dijalog s talibanima. Odlazeći ministar vanjskih poslova Javad Sarif već je ponudio pomoć u mirovnim pregovorima koji se možda vode u Afganistanu. Sve tri susjedne države ujedinjene su u borbi protiv džihadizma. Talibani bi morali biti svjesni toga.
I konačno, čak i nakon povlačenja, SAD ne ovise samo o dobrohotnosti talibana kada je u pitanju zaštita od terorističkih prijetnji. Prema Danielu Bymanu, oni još uvijek imaju dobro osmišljene izviđačke mogućnosti pomoću kojih mogu promatrati džihadističku scenu u Afganistanu i, ako je potrebno, boriti se s njom.
"Američka vojska je pronašla kako da svoje zračne baze izvan Afganistana koristi za napade ili na drugi način djeluje u zemlji ukoliko bi to bilo neophodno", kaže Byman.
Razlike u odnosu na IS i Al Qaidu
Međutim, veze između talibana i Al Qaide ostaju bliske, rekao je Edmund Fitton-Brown, šef misije UN-a za nadzor terorističkih grupa Islamska država, Al Qaeda i talibani.
"Polazimo od toga da će vodstvo Al Qaede i dalje biti pod zaštitom talibana", rekao je Fitton-Brown američkoj televiziji NBC.
Nasuprot tome sasvim drugačije izgleda situacija sa IS-om u Afganistanu, koji sebe naziva "Islamskom državom u provinciji Khorasan" u odnosu na povijesnu regiju. Prema izvještaju koje je Vijeće sigurnosti UN-a objavilo u maju 2020., ova grupa je pretrpjela "značajne udarce". "Talibanske snage odigrale su važnu ulogu u nanošenju ovih udaraca IS-u", navodi se u izvještaju.
U osnovi, džihadističke grupe poput Al Kaide i IS-a slijede drugačije ciljeve od talibana. Dok se potonji usredotočuju na proširenje svoje vladavine u Afganistanu, druge dvije skupine djeluju na međunarodnoj razini. Za njih granice ne igraju nikakvu ulogu.
"Ovo različito gledište odigralo je ulogu samo u odnosu talibana s IS -om", kaže Christian Wagner.
IS optužuje Afganistance da se koncentrišu samo na svoju državu i na taj način to više vrednuju od islama i njegovog širenja. Al Qaeda, kako kaže Wagner, također slijedi taj cilj, ali za razliku od IS-a, to ne dovodi do napetosti s talibanima.
"Obje grupe (Talibani i Al Qaeda) međusobno su povezane zajedničkim borbenim iskustvom u Afganistanu, a u nekim slučajevima teško se mogu odvojiti jedna od druge", kaže Wagner.
Upravo bi to, kako očekuje Wagner, moglo talibanima otežati definiranje njihovog odnosa s Al Qaedom nakon što su došli na vlast. Stoga će se, prema njegovom mišljenju, mnogo toga razjasniti na lokalnoj, a ne na nacionalnoj razini.
UKC Tuzla pred kolapsom: Od 21. novembra moguć prestanak pružanja usluga pacijentima
