Ministarstvo prometa i transporta BiH reagovalo povodom teksta o praćenju vozača stickerima

• prosječna starost PUTNIČKOG AUTOMOBILA u prvom polugodištu 2022. godine 16,72 godine,
• broj obavljenih tehničkih pregleda 373.245,
• broj obavljenih eko-testova 311.959,
• ukupan broj evidentovanih neispravnosti u prvom polugodištu 2022. godine 10.478,
• broj neispravnih vozila na prvom pregledu 6.795, a
• broj neispravnih vozila na ponovljenom pregledu 6.

Ukupan broj neispravnih vozila u prvih pola godine je 0,0016% od broja vozila za koje je obavljen tehnički pregled, što je najočigledniji i notorni dokaz potpune nefunkcionalnosti i neefikasnosti sistema registracije vozila, jer osnovni preduslov da se vozilo registruje jeste da je ono tehnički ispravno.

U navodima iz recenzije biltena https://www.ipi.ba/wp-content/uploads/2022/08/SB_59.pdf za Federaciju BiH ističe se: „Podaci o starosnoj strukturi vozila nisu doživjeli nikakve pozitivne trendove, kao i uočeni broj neispravnosti po pojedinim sistemima i komponentama vozila, koji se nažalost smanjuje iz perioda u period ili ima tendenciju stagniranja. Ono što je evidentno za ovaj period je skoro 1000 uočenih nepravilnosti manje nego u istom period prošle godine, što sasvim sigurno nije posljedica boljeg održavanja niti kupovine novih auta. Taj negativan trend u odnosu na ranije periode, te isti period od prošle godine, može se uočiti da su STPV evidentirale manji broj neispravnosti na vozilima, od skoro 20%, govori o manjku pažnje rada ljudi na njihovim stanicama tehničkih pregleda. Takođe je primjetno da se pojedini problemi prenose iz jednog perioda u drugi i da bi trebalo preduzeti sistemske mjere na uočenim problemima koji se dešavaju na stanicama TP-a.”.

Iz navedenog jasno je zaključiti da je potrebno bolje urediti odnos tehničkog pregleda vozila i njihove registracije. Činjenica da se sve što se obavi na tehničkom pregledu na kraju jednostavno „ovjeri” prilikom registracije, obraćajući punu pažnju na naplatu prihoda drugim institucijama, pokazuje da je narušena suština sistema registracije vozila.

Sticker naljepnica, definisana Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u Bosni i Hercegovini, u dosadašnjoj praksi je samo još jedan od primjera disfunkcionalnosti sistema registracije: kao naljepnica istaknuta na vjetrobranskom staklu koja bi trebala biti dokaz da je vozilo registrovano, zbog činjenice da se putem nje ne može provjeriti da li uopšte pripada tom vozilu niti da li je vozilo registrovano, faktički ne služi svojoj svrsi, tj. ne dokazuje registrovanost vozila. Time se gubi i svaka osnovanost dosadašnjeg plaćanja 5 KM za sticker naljepnicu. Ovim pravilnikom se, pored ostalog, i svrha sticker naljepnice dovodi u svoju zakonsku funkciju.

U vezi sa RFID tehnologijom koja omogućava provjeru stanja registrovanosti vozila, javnost je dezinformisana na različite načine. Kao prvo, uvođenje ove tehnologije nije prijedlog Ministarstva komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine. Savjet ministara BiH je na svojoj 12. sjednici, održanoj 4. 7. 2012. godine, usvojio Informaciju o mogućnostima korišćenja RFID tehnologije u postupku registracije vozila, koju je predložila Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA). Ministarstvo komunikacija i transporta BiH je tim zaključkom obavezano da u, saradnji s IDDEEA-om te drugim nadležnim organima, najkasnije u roku od 90 dana od dana usvajanja ove informacije, predloži izmjene i dopune podzakonskih akata koji će omogućiti primjenu RFID tehnologije u postupku registracije vozila. Navedenom informacijom IDDEEA je dala i osnove za utvrđivanje ovakve sticker naljepnice, dok se putem brojnih članaka na portalima građani već duže vrijeme dezinformišu da će uvođenje RFID tehnologije značiti povećanje troškova registracije, što je netačno. Trenutno je predviđeno da građani prilikom registracije vozila plaćaju 5 KM za sticker naljepnicu i 5 KM za bar kod, dok je novim Pravilnikom predviđena cijena od 9 KM za sticker naljepnicu te ukidanje bar koda. Napominjemo da je još 2012. godine u informaciji IDDEEA-e, koju je razmatrao i usvojio Savjet ministara BiH, istaknuto da je nabavna cijena postojeće sticker naljepnice 0,15 KM a iznos naknade za građane 5 KM, dok je tada izvršena analiza pokazala da bi nabavka sticker naljepnice sa RFID-om koštala 7 KM, a da je tada predloženi iznos naknade za građane iznosio 10 KM za sticker naljepnicu sa RFID-om.

Navodi da „predviđeni novi RFID stickeri na motornim vozilima omogućavaju i da vozači budu praćeni 'za potrebe trećih lica'“ lišeni su bilo kakve osnovanosti te predstavljaju samo dalje dezinformisanje javnosti, o čemu je već data pisana informacija nadležnim organima. Niti putem predloženog Jedinstvenog informacionog sistema, niti putem predviđenog RFID taga, nije fizički moguće pratiti lokaciju vozila, niti locirati bilo koju sticker naljepnicu. Organ nadležan za kontrolu može dobiti identifikacioni broj stickera koji ima svoju funkciju tek ako je organ uspostavio vezu sa IDDEEA-om i ima pristup odgovarajućim bazama podataka, pa taj sticker može povezati sa konkretnim vozilom. To znači da RFID tehnologija u sticker naljepnicama niti ima za cilj, niti omogućava bilo kakvo praćenje vozila, već se putem nje omogućava utvrđivanje činjenica i provjerava da li je vozilo registrovano, kao i provjeravaju podaci koji su već evidentovani prilikom registracije. S tim u vezi, odredbama Pravilnika o registraciji ne predviđa se niti skupljanje niti obrada bilo kojih ličnih podataka koji se do sada nisu evidentovali. Takođe, u okviru Jedinstvenog informacionog sistema nije predviđena razmjena ličnih podataka, jer nije ni započeto njegovo uspostavljanje, a prilikom eventualnog uspostavljanja bi se regulisala pitanja iz oblasti zaštite ličnih podataka tako da se obezbijedi njihova neovlašćena upotreba. Nije predviđeno da dio Jedinstvenog informacionog sistema u kojem su lični podaci bude na raspolaganju i dostupan stručnoj instituciji ukoliko ona bude uspostavljena, već je sama institucija dužna da uspostavi sistem. Radi se o registraciji vozila, a ne lica koja su vlasnici ili korisnici vozila. S tim u vezi, bilo koji navodi o zadiranju u privatnost i mogućnost praćenja vozila su netačni.

Primjera radi, u Federaciji Bosne i Hercegovine je još 2006. godine Federalno ministarstvo prometa i komunikacija donijelo Pravilnik kojim se propisuju uslovi za uvođenje elektronske obrade podataka koji se prikupljaju u toku tehničkih pregleda i registracije vozila i ostalih poslova koji se obavljaju u stanici za tehnički pregled vozila, a u okviru funkcionisanja jedinstvenog sistema tehničkih pregleda i registracije vozila. Između ostalog, stručna institucija je, u okviru izvršenja obaveza i zadataka iz ovog pravilnika, dužna organizovati izradu, usavršavanje i trajno praćenje primjenjivosti aplikacija te njihovo instaliranje u stanicama i kod drugih priključenih korisnika, kao i analizirati podatke dobivene iz Jedinstvenog informacionog sistema, izrađivati izvještaje o utvrđenim rezultatima na osnovu statističke obrade podataka te ih po potrebi objavljivati. Kako se radi o javnim ovlastima koje se prvi put prenose i obavljaju na teritoriji FBiH, a odnose se na rad stanica tehničkog pregleda vozila, u novembru 2006. Vlada FBiH je utvrdila jezgro oko kojeg će biti osnovana stručna institucija iz ove oblasti. Ovo znači da su podaci svakako dostupni a tu, između ostalih, spadaju i podaci o vlasnicima vozila.

U vezi sa novim Pravilnikom o registraciji potrebno je istaći i da se njime, pored ostalog, nastoji stvoriti pravni okvir. Odnosno, nastoji se u okviru postojećih zakonskih rješenja omogućiti organima nadležnim za registraciju da dio svojih poslova, a ne ovlašćenja za registraciju vozila, mogu prenijeti i na stanice za tehničke preglede. Naime, u državama okruženja i državama članicama Evropske unije (npr. Republika Slovenija i Republika Hrvatska kao primjer efikasnih i funkcionalnih sistema registracije) registracijom vozila se bave isključivo stanice za tehničke preglede, u saradnji sa stručnim institucijama. Dakle, u ovim zemljama registracija vozila je u potpunosti delegirana tehničkim pregledima i stručnim institucijama. Podsjećamo, danas se sticker naljepnica izdaje prilikom registracije tako što se uruči lično licu koje je podnijelo zahtjev za registraciju.

Činjenice da su građani za proteklih deset godina iz svog džepa bespotrebno platili više od 200.000.000 KM bankama samo na ime troškova obrade uplatnica, da sticker naljepnica ne služi svrsi dokazivanja registracije vozila, da je evidentna disfunkcionalnost sistema registracije zasnovanih na radu isključivo entitetskih stručnih organizacija, Ministarstvu i drugim nadležnim organima daju puni legitimitet da u okviru postojećeg zakonskog okvira traže pravna rješenja kojima se unapređuje sistem registracije.

U vezi sa pojedinim navodima o stručnoj instituciji koja je predviđena novim Pravilnikom o registraciji, a u vezi sa kojom je takođe javnost nepotpuno informisana, potrebno je istaći kako je stav Ministarstva da se funkcionalnost sistema registracije ne može obezbijediti isključivo sa stručnim institucijama koje djeluju samo na nivou entiteta te da je potrebno osigurati da se dio poslova, koje uobičajeno obavljaju stručne institucije, obavlja ili koordinira na državnom nivou. S tim u vezi, Ministarstvo će, u saradnji sa IDDEEA-om, predložiti odgovarajuća pravna rješenja. Takođe, Ministarstvo je formiralo radnu grupu za izradu analize pojedinih pravnih aspekata donošenja i primjene Pravilnika o registraciji vozila koja je obavila niz sastanaka sa nadležnim institucijama, a sve u cilju unapređenja postojećih rješenja. U cilju informisanja građana BiH, ističemo i da Ministarstvo svakodnevno vodi otvorene i transparentne konsultacije o kojima se svako zainteresovano lice može informisati te u njima i učestvovati na transparentan i javan način, čime bi se stekao i jasan uvid u ciljeve i razloge donošenja navedenog pravilnika.