U četvrtak, prvog dana posjete Kosovu, održana je panel diskusija u Gračanici na temu "Da li lični odnosi i manjine mogu srušiti vizne barijere?".
Jedan od panelista je bio Muharem Zejnullahu, predsjednik Udruženja Albanaca u Bosni i Hercegovini i bivši ambasador BiH u Albaniji i Crnoj Gori. On je izjavio je da je uveden "brutalni" vizni režim i da je gotovo nemoguće da građani Kosova dobiju vizu za BiH i obrnuto. Zejnulahu je istakao da BiH mora da prihvati realnost, da je Kosovo danas nezavisna država.
"Naravno da će jednog dana i u Bosni Hercegovni doći na red prihvatanje realnosti. Ta realnost je činjenica da je Kosovo nepovratno nezavisna i suverena država, usmerena ka punoj integraciji u regionalne ekonomske strukture i da će sutra postati i članica Ujedinjenih nacija. To je nezaustavljiv proces, to je pitanje vremena", kazao je Zejnullahu. On je, međutim, napomenuo da u ovom trenutku niko ne traži od BiH da prizna Kosovo, ali da ta zemlja mora učiniti prvi korak, a to je priznanje kosovskih dokumenata.
“Niko još zvanično ne traži od Bosne i Hercegovine, niti Kosovo, niti ima drugih pritisaka sa treće strane ili međunarodnih faktora, da BiH mora u ovom trenutku da prizna nezavisnost, jer vi svi znate unutrašnju političku situaciju u kojoj se nalazi Bosna i Hercegovina", rekao je on.
Prema njegovom mišljenju, priznanje dokumenata bi moglo biti regulisano susretom zvaničnika ministarstva inostranih poslova dve zemlje, na nekom neutralnom terenu, naprimjer u Podgorici. Problem bi mogao biti regulisan po ugledu na sporazum o slobodi kretanja između Kosova i Srbije, postignut u Briselu, a po kome građani Kosova u Srbiju mogu putovati sa ličnim kartama.
Urednica programa na bosanskom jeziku RTV Kosovo Sanela Bilalović istakla je da je Kosovo usredsređeno na srpsko-albanske odnose, te da se, zbog briselskog dijaloga, zapostavljaju kosovski Bošnjaci i problemi sa kojima se oni suočavaju.
"Ovo je političko pitanje. Nije ovo samo pitanje slobode kretanja. Imamo tragikomičnu situaciju da su odnosi Kosova i Srbije bolji nego odnosi Bosne i Kosova. Odakle to? Kosovo nikada nije ratovalo sa Bosnom i sada imamo situaciju da Bošnjaci ne mogu da putuju u svoju matičnu zemlju", kazala je Bilalović.
Isak Vorgučić, direktor lokalnog KIM Radija iz Čaglavice, kraj Prištine, koji program emituje na srpskom jeziku, kaže da bi pravo na slobodu kretanja trebali da imaju svi građani bez obzira na političku situaciju koja vlada između Kosova i BiH. Po njemu dobar primjer može biti Grčka, koja nije priznala državu Kosovo, ali jeste kosovske dokumente.
"Nisam potpuno uvjeren da je to političko pitanje, nego je više pitanje ljudskih prava i koliko vlade razumiju da ljudi treba da se kreću slobodno i koliko su ekonomski krugovi dovoljno jaki da izvrše pritiska i da daju do znanja da je i kretanje robe, također, vrlo važno i za ekonomije zemalja i za ljude koji to koriste", naveo je Vorgučić.
Đorđe Bojović iz Inicijative mladih za ljudska prava u Srbiji ocijenio je da Beograd snosi dio odgovornosti što je BiH uvela vize građanima Kosova i zato po njemu, upravo srpska prijestonica treba da bude posrednik u rješavanju tog problema.
U okviru nastavka inicijative za ukidanje viza između Kosova i Bosne i Hercegovine, koju su pokrenule Fondacije za otvoreno društvo sa Kosova i iz BiH-a, sutra će u Prištini biti održana debata na temu "Da li su vize nepremostiva smetnja za saradnju?" na kojoj će učestvovati predstavnici civilnog društva, medija i umjetnici iz Bosne i Hercegovine, Srbije i sa Kosova.
