Dželal Hodžić: O promjeni imena Makedonije odlučivat će se u Sobranju
Gospodine Hodžiću, makedonski referendum o promjeni imena države je, zbog slabog odziva birača, označen kao neuspio. Šta će "rezultati" tog referenduma značiti u praksi?
Rezultati referenduma su pokazali da je više od 600 hiljada građana glasalo za prihvatanje dogovora s Grčkom, s ciljem ulaska u NATO i EU. Referendum je bio konsultativnog karaktera. Iako nije ispunio cenzus, pokazao je da se jasna većina građana zalaže za prihvatanje dogovora s Grčkom. Rezultat referenduma obavezuje vladajuću koaliciju da i dalje gura proces integracije države u NATO, dogovor s Grčkom i početak pregovora s EU.
Premijer Zaev je najavio da proces produžava u makedonskom Sobranju, a ukoliko opozicija ne prihvati da glasa za ustavne izmjene, koje su dio dogovora s Grčkom, onda će se organizirati brzi prijevremeni parlamentarni izbori, na kojima vladajuća koalicija očekuje uvjerljivu pobjedu i dvije trećine poslanika u makedonskom Sobranju, što bi bilo dovoljno da poslije sami izvedu ustavne izmjene.
Je li povijesna prilika, kako je nazvao čelnik NATO-a Jens Stoltenberg, propuštena za Makedoniju?
Ovo je zaista povijesna prilika. Nažalost, Zapadni Balkan je ponovo na udaru destruktivne politike. Vidimo jednu težnju iz Beograda da u dogovoru s Prištinom bude prekrajanja granica. To nosi veliku neizvjesnost za cijeli Zapadni Balkan, posebno za Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu. Negativan utjecaj Rusije je veoma vidljiv u regionu.
Cijeli zapad je pružio ruku premijeru Zaevu i Makedoniji, da se država izvede na pravi put. U Skoplju su u kratkom vremenu bili Angela Merkel, Theresa May, Jens Stoltenberg dva puta, Johannes Hahn i Federica Mogherini više puta, američki ministar odbrane Jim Mattis, a kruna cijele međunarodne podrške bila je posjeta premijera Zaeva Bjeloj kući u Washingtonu i susret s potpredsjednikom SAD-a Mikeom Penceom.
Poruke su da, ako građani Makedonije ne prihvate pruženu ruku Zapada, neće biti nove šanse za ovu generaciju političara. A to može trajati dugo, vjerovatno deceniju najmanje. U jednom takvom kontekstu, na Zapadnom Balkanu, Makedonija bi ušla u veliku neizvjesnost i strah od crnih scenarija za Zapadni Balkan. Sva nada međunarodne zajednice jeste u podršci politici koju vodi premijer Zoran Zaev.
Premijeri Makedonije i Grčke Zoran Zaev i Alexis Tsipras najavili su nakon referenduma da će se i dalje zauzimati za dogovor o promjeni imena Makedonije. Jeste li optimistični da će parlament donijeti konačnu odluku o promjeni imena države?
Postoji mogućnost da parlament donese odluku. U opozicionoj partiji VMRO-DPMNE postoji vidljivo krilo koje se odupire antievropskoj i antiNATO politici u vrhu stranke. Zato sam i sam optimista da će proces nastaviti u parlamentu. U sljedećih nekoliko dana bit će jasno da li to proevropsko krilo u opozicionoj stranci može osigurati podršku barem 10-12 poslanika od ukupnog broja poslanika VMRO DPMNE-a, kako bi se osigurala većina za ustavne izmjene.
Makedonski parlament ima 120 poslanika, potrebno je da barem 80 poslanika podrži izmjene. Ukoliko do toga ne dođe, bit će brzi prijevremeni parlamentarni izbori.
Makedonski mediji su javili da je izlaznost na referendum bila blizu 35 posto. Zašto je bio tako mali odziv?
Na refrendum je izašlo 661.393 glasača, što je 36,87 posto od ukupnog broja glasača. Da bi referendum bio uspješan bilo je potrebno da 903.000 glasača izađu na birališta. Od onih koji su izašli, više od 600 hiljada je podržalo dogovor s Grčkom. Najveća opoziciona stranka VMRO-DPMNE, koja je u suštini jedna destruktivna antievropska partija, bila je svjesna da većina građana podržava dogovor s Grčkom, sa ciljem ulaska u NATO i EU. Kako nisu mogli da poraze tu ideju na referendumu, VMRO-DPMNE je organizovao bojkot refrenduma, izuzev jednog manjeg proevropskog krila u samoj stranci.
Grčka će, ako Makedonci prihvate ime "Republika Sjeverna Makedonija", odustati od blokiranja ulaska Skoplja u NATO i u Evropsku uniju. Šta bi to značilo u praksi?
NATO znači sigurnost, što su preduslovi demokratskog i ekonomskog razvoja jedne države. Dopunski, u našem kontekstu to znači da su granice Makedonije osigurane od najmoćnijeg vojno-političkog saveza u svijetu pa više nikad ne mogu biti dovedene u pitanje.
EU znači bolji standard, razvoj i ekonomiju. Mogućnost da Makedonija postane država poput onih uređenih država u koje nam se mladi ljudi velikim tempom iseljavaju.
