Evropski umjetnici i reditelji traže od Srbije da ne izruči Lukašenku disidenta Andrei Hniota
Redatelj Andrei Hniot tražen je u Bjelorusiji zbog navodne utaje poreza, ali pismo upozorava da bi se mogao suočiti sa zatvorom, mučenjem ili čak smrtnom kaznom ako ga vrate.
Potpisnici pisma su francuska glumica Chocolata Juliette Binoche, bjeloruska nobelovka Svetlana Alexievich, ruski reditelj Kirill Serebrennikov, ukrajinski reditelj Oleh Sentsov i poljska rediteljica Agniezka Holland, piše Euronews.
Hniot je istaknuti bjeloruski filmski reditelj i otvoreni kritičar predsjednika zemlje Aleksandra Lukašenka. Snimio je masovne demonstracije koji su izbile 2020. protiv Lukašenkovog osporavanog reizbora i pratio oštro slamanje neslaganja koje je vlada pokrenula kao odgovor, prije nego što je pobjegao iz zemlje u Srbiju.
Uhapšen je u Srbiji prošlog oktobra na temelju Interpolove tjeralice koju je zatražila Bjelorusija. Unatoč osporavanju izručenja na sudu, završna žalba zakazana je za utorak. Hniot tvrdi da ga bjeloruska vlada napada zbog njegova aktivizma protiv režimskih kršenja ljudskih prava i izborne prijevare.
“Otvoreno smo se suprotstavili diktaturi, kršenju ljudskih prava i izbornoj prijevari u Bjelorusiji 2020. godine”, rekao je Hniot.
U pismu u njegovu potporu stoji da je traženje Interpolove tjeralice "taktika koju Lukašenkov režim opetovano koristi kako bi ušao u trag prodemokratskim aktivistima diljem svijeta".
"Prema međunarodnom pravu je protuzakonito poslati nekoga u zemlju u kojoj će se sigurno suočiti s mučenjem", rekla je Volia Chajkouskaya, suosnivačica Bjeloruske nezavisne filmske akademije (BIFA) i jedna od organizatorica kampanje podrške Hniotu. .
"Sada je to pitanje života i smrti za ovog reditelja. Ako bude izručen, Andrei se suočava s mučenjem, godinama u neljudskim uvjetima ili još gorim", rekla je u izjavi istaknuta poljska filmska redateljica Agnieszka Holland.
Bjeloruska grupa za ljudska prava Viasna izvještava da se više od 65.000 ljudi suočilo s političkom represijom u Bjelorusiji od 2020., s više od 1.300 trenutno zatvorenim kao politički zatvorenici, uključujući osnivača Viasne i dobitnika Nobelove nagrade za mir 2022. Alesa Bialiatskog. Najmanje šest političkih zatvorenika umrlo je u pritvoru.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
