"'Oluja' je bila politički opravdana, etički čista i vojnički briljantno izvedena osloboditeljska operacija na hrvatskom državnom teritoriju. Bila je to časna pobjeda za pravedan cilj", rekla je Grabar Kitarović nakon što je položila vijenac i zapalila svijeću na Trgu dr. Ante Starčevića kod Spomenika Hrvatske Pobjede "Oluja 95".
Ovu godišnjicu, istaknula je, u Hrvatskoj slave prije svega kao dan slobode i mira, za koje se Hrvatska morala izboriti u ratu, "braneći i oslobađajući zemlju od udruženog zločinačkog pothvata unitarističkog jugoslavenstva i četništva".
Podsjetila je na brojne patnje, stradanja i razaranja, koje je izazvala velikosrpska agresija. Uprkos tome, "hrvatska državna politika nije zapovjedila, poduzela ni odobrila nijedan osvetnički čin, nego je izražavala spremnost na pomirenje i oprost".
To je, dodala je, poručio i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u svom govoru u Vukovaru 8. juna 1997. rekavši kako "pobjednik koji ne zna praštati, taj sije klice novih razdora i budućih zala", te istaknuvši kako "hrvatski narod to ne želi".
Pukovnik u penziji, predstavnik branitelja Ivica Glavota poručio je da Hrvatska danas slavi obljetnicu pobjede nad velikosrpskim, fašističkim pretenzijama na svoj način.
"Slavimo pobjedu nad velikosrpskim fašističkim pretenzijama krajem prošlog stoljeća, a kako ćemo slaviti samo je naša odluka i niko nam je nikada neće moći i smjeti određivati. Svi oni koji ne žele slaviti - široko im bilo polje", rekao je Glavota koji je mišljenja da takvo stajalište dijeli velik broj okupljenih građana.
