Navodeći da je ta presuda uticala i na rezultate istraživanja, Marković je rekla da su rezultati pokazali da se 38 posto ispitanika slaže sa tim da je presuda donijeta prema pravu i pravdi, dok svaki 10 građanin Srbije smatra da odluka nije donijeta na pravdi.
"Da će presude u Haškom tribunalu doprinijeti tome da se Srbija pomiri sa prošlošću i narodima sa kojima je bila u sukobu ne slaže se preko polovine građana Srbije. Da su presude Haškog tribunala pravične i u skladu sa zakonima ne slaže se čak 58 posto, a 61 posto smatra da je Haški tribunal formiran isključivo kako bi sudio Srbima i na njih prebacio krivicu za sukobe u bivšoj Jugoslaviji", rekla je Marković. Kako je navela, od 2000. godine, pa do sada, kod građana Srbije postoji negativan stav prema Haškom tribunalu, ali veliki broj ispitanika imao je i utilitarni stav prema ovoj instituciji, odnosno govorili su da treba sarađivati sa Tribunalom ukoliko je to neophodno da bi se izbjegle neke posljedice ili ispunili uslovi za priključenje EU.
Kada je u pitanju pripisivanje odgovornosti za sukobe na prostoru bivše Jugoslavije, građani u Srbiji velikom većinom pripisuju je međunarodnoj zajednici, 49 posto smatra da je za to odgovorna isključivo međunarodna zajednica ili prije svega, a tek onda narodi u bivšoj Jugoslaviji.
"Kada smo ih pitali o odgovornosti naroda u bivšoj Jugoslaviji, kao pozitivan nalaz javlja se da čak 40 posto ispitanika podjednako pripisuje odgovornost svim narodima, 33 posto smatra da su ipak ostali narodi u manjoj ili većoj mjeri odgovorni za raspad Jugoslavije, a tek 5 posto će reći da su Srbi odgovorni za to i to su ispitanici pripadnici nacionalnih manjina, a žive u Srbiji", dodala je Marković.
Politikolog Zoran Stojiljković je rekao da je njemu najneprihvatljivija potreba uljuljkivanja i samozaborava i odsustva svake vrste katarze.
"To se vidi u pitanju ko je kriv za ono ludilo koje smo prošli devedesetih godina. Naravno da međunarodna zajednica nije naivna i da je mogla zaustaviti rat tih razmera, naravno da su drugi iskoristili priliku sa srpskim nacionalizmom da ostvare svoje tisućljetne snove, ali ta nespremnost da vidimo da smo mi inicirali stvar, to je zaista nešto što je otprilike lobotomija", istakao je Stojiljković. Stojilljković je govoreći o tome da li su građani Srbije više okrenuti u svojim političkim stavovima ljevici ili desnici, rekao da ih je u odnosu na ranije godine više opredijeljeno ljevici, što je objasnio time što je srednja klasa razočarana te je deo otišao prema socijalno interventnoj državi.
"Srpska napredna stranka je gotovo profil Srbije. Naravno, kada nešto čini polovinu opredijeljenih, to jako liči na profil prosječne Srbije, pri čemu je to negde između centra i blagog centro-desnice", naveo je Stojiljković.
Kako je naveo programski direktor CeSID-a Đorđe Vuković, prema posljednjim istraživanjima, za razliku od prethodnih godina, veći je procenat onih građana koji smatraju da Srbija ide u dobrom smijeru, njih 38 posto te da je i povjerenje u institucije poraslo.
"To predstavlja percepciju građana kako Vlada upravlja zemljom i tu otprilike 40 posto misli da je dobro, 40 posto da je loše, s tim da je malo više onih koji govore da je u lošem smijeru, ali imajući u vidu ranije rezultate ovo je interesantan podatak i iz njega se može vidjeti šta će biti rezultati na izborima", rekao je Vuković i dodao:
"Izborna kampanja je dovela do pojačanih očekivanja i bilo je za očekivati da će porasti poverenje u institucije, koje je suštinski poraslo. Povjerenje u Vladu Srbije raste, u Narodnu skupštinu takođe raste, u predsjednika Srbije tu negdje sa malim oscilacijama, u blagom padu. Kod vjerskih ustanova je blagi pad, ali recimo imamo porast kod vojske, policije, sudstvo, čak i nevladin sektor. Mediji imaju neki konstantan negativan trend i jedina je institucija koja je negativno vrednovana."
Vuković je kazao da kada su u pitanju moguća članstva Srbije u EU i NATO, situacija kod građana se ne mijenja mnogo, odnosno nikada od 2000. godine nije zabilježen pad ispod 50 posto onih koji su za ulazak u Evropsku uniju te da nikada nije porastao procenat građana više od 22 posto koji su za priključenje NATO-u. Istraživanje je sprovedeno d 06. do 14. aprila ove godine na nacionalnom uzorku od 1.000 stanovnika.
