Hrvatska policija optužena za spaljivanje mobitela i pasoša migranata prije nego ih vrati u BiH
Ovo stoji u izvještaju humanitarne organizacije No Name Kitchen (NNK), uz fotografije spaljenih ličnih stvari i svjedočanstva o seksualnim napadima i premlaćivanju, a prenosi Guardian.
Svake godine hiljade ljudi iz južne Azije, Bliskog Istoka, Sjeverne Afrike i, u sve većem broju, Kine, pokušavaju preko Balkana ući u Evropsku uniju. Na tom putu, azilanti često moraju provoditi vrijeme u improviziranim kampovima ili na željezničkim stanicama, a mnoge zaustavlja hrvatska granična policija, koja ih pretražuje, opljačka i nasilno vraća u Bosnu i Hercegovinu. U Bosni i Hercegovini gdje temperature često padaju ispod nule, hiljade azilanata ostaju zarobljene u teškim uslovima.
Kršenja međunarodnog prava
Ovi postupci vraćanja migranata predstavljaju kršenje međunarodnog prava, koje nalaže da svaka osoba koja zatraži azil mora dobiti priliku da preda svoj zahtjev kada uđe u zemlju. NNK je identificirao osam lokacija na kojima su hrvatski policajci navodno spaljivali lične stvari migranata, uključujući dokumente potrebne za podnošenje zahtjeva za azil u EU. Spaljeni mobilni telefoni mogli bi sadržavati dokaze o zlostavljanju koje je hrvatska policija počinila nad azilantima, uključujući fotografije i video snimke, navodi NNK.
Krajem 2023. godine i početkom 2024., NNK je posjetio granicu između Bosne i Hercegovine i Hrvatske kako bi istražio tvrdnje o spaljivanju ličnih stvari migranata. Organizacija je dokumentirala ID kartice, napola spaljene torbe, stotine mobilnih telefona, obuću, naočale, zvanične vladine dokumente, powerbank uređaje, novac i druge svakodnevne predmete koji potvrđuju svjedočanstva migranata.
Jedno od najpotresnijih svjedočanstava dolazi od 23-godišnje trudne Marokanke, koja je tvrdila da su je hrvatski policajci seksualno zlostavljali prije nego su spalili njene stvari, zajedno s predmetima drugih članova grupe. Putovala je sa suprugom, drugom ženom i troje maloljetnika kada su je, prema njenim riječima, podvrgnuli invazivnom pretraživanju tijela, uključujući genitalije, te prijetili silovanjem. "To je bilo najgore što mi se desilo", rekla je. "Radije bih da su me premlatili nego da su me tako pretražili".
U novembru 2023. godine, grupa od četiri Marokanca također je navodno bila pretučena od strane policajaca, nakon čega su im spalili stvari i prisilili ih da hodaju bosi po vrelim pepelima, prijeteći im palicama.
Negiranje hrvatskih vlasti
Uprkos brojnim svjedočanstvima humanitarnih radnika i novinara, Hrvatska konstantno negira optužbe da nasilno vraća azilante u BiH ili koristi silu protiv njih. NNK je nedavno podnio dokaze Specijalnom izvjestitelju UN-a za mučenje.
Glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova Hrvatske izjavio je da policija ima "nultu toleranciju" prema bilo kakvim nezakonitim aktivnostima svog osoblja te da postoji nezavisni mehanizam za nadzor rada policije. Što se tiče svjedočanstava trudne žene i grupe Marokanaca, rekao je: "Potpuno je nezamislivo da bi se takav incident dogodio a da odmah nije prijavljen policiji":
Hrvatske vlasti tvrde da su krijumčari ljudi odgovorni za nasilje i pljačku na granici, te da su mnogi od navoda migranata izmišljeni.
U 2019. godini, nakon višemjesečnih zvaničnih negiranja, tadašnja predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović priznala je u intervjuu za švicarsku televiziju da je policija koristila silu, ali je negirala da su vraćanja migranata bila nezakonita. Evropski sud za ljudska prava iste je godine presudio da je hrvatska policija odgovorna za smrt šestogodišnje djevojčice iz Afganistana, koja je poginula pod vozom nakon što je zajedno sa porodicom prisiljena da se vrati u Srbiju preko željezničkih pruga.
Detalji sa izricanja presude: Sud obrazložio zašto je Macanu izrekao manju kaznu
