U saopštenju se ističe da vlada u Atini pozdravlja to što Makedonija prihvata rješenje za ime i za domaću i međunarodnu upotrebu.
"Mi ipak ohrabrujemo naše susjede da nastave da rade na pronalaženju opšteprihvatljivog imena sa geografskom ili vremenskom odrednicom, kao što predviđa paket prijedloga koje je iznio specijalni izaslanik UN-a", navodi se u saopštenju.
Makedonski premijer Zoran Zaev predhodno je izjavio da je naziv "Republika Ilindenska Makedonija" moguć kompromis.
On je obavijestio državni vrh i lidere makedonskih političkih stranaka da je u razgovoru sa grčkim premijerom Alexisom Tsiprasom na marginama Samita EU - Zapadni Balkan u Sofiji ta opcija bila izdvojena kao najprihvatljivija.
Prema njegovim riječima, ovaj prijedlog jača temelje Makedonije.
"Ilinden je naša svijetla budućnost, ovo ime jača naš identitet i makedonski Iliden je garancija za multietničku Makedonije", naglasio je Zaev i najavio održavanje referenduma o novom imenu Makedonije.
Makedonski predsjednik Đorđe Ivanov izjavio je nakon sastanka da će svoj stav iznijeti nakon što dobije pisani prijedlog.
Hristijan Mickoski, lider opozicione VMRO-DPMNE, najuticajnije političke stranke u Sobranju, rekao je da ta stranka ostane pri svom stavu da neće prihvatiti promjenu Ustava radi promjene ustavnog imena.
Cipras je istim povodom razgovarao sa grčkim predsjednikom Prokopisom Pavlopulosom, dok su lideri opozicije o novom prijedlogu obaviješteni telefonom.
On je naglasio da Vlada neće početi konkretne pregovore sa Makedonijom sve dok se ne izvrše izmjene u makedonskom ustavu kojim bi se eliminisale sve forme iredentizma.
Pavlopulos je naglasio da je neophodna široki konsenzus, ali nije naveo svoj stav.
Prema grčkim opozicionim strankama Nova demokratija, Pokret za promjene /u čijim je okvirima PASOK/ i Komunistička partija Grčke, naziv "Ilindenska Makedonija" ne eliminiše iredentizam, dok su Zlatna zora i Savez centralista, ne samo protiv konkretnog imena, već i protiv bilo kog prijedloga koji sadrži termin Makedonija.
Naziv Makedonija, nakon raspada Jugoslavije 1991. godine, postao je predmet rasprave između Skoplja i Atine. Ključni grčki argument jeste da korišćenje imena Makedonija predstavlja "bezbjednosnu prijetnju", jer Grčka tako naziva svoju sjevernu oblast.
Pregovori o iznalaženju rješenja spora Atine i Skoplja u vezi sa nazivom Makedonija vode se od 1992. godine.