Kako Bugarska "krade" Bošnjake na Kosovu: Promjena nacionalne pripadnosti donosi mnoge benefite

Kaže da je nakon potpisivanja tog dokumenta u Bugarskoj bila tretirana kao državljanka ove zemlje, imala je pravo na stipendiju i studentski dom. Već je završila studij i vratila se u rodni grad.

Predstavnici bošnjačkih političkih stranaka na Kosovu kažu da Bugarska preko pojedinih pojedinaca iz bošnjačke zajednice pokušava stvoriti bugarsku zajednicu.

U nekoliko su slučajeva, posljednjih godina, bugarske vlasti podnijele čelnicima Kosova zahtjev za službeni prihvat bugarske zajednice na Kosovu.

O ovom zahtjevu čelnici kosovskih institucija šute.

Međutim, Kosovo nije jedina država na Balkanu u kojoj Bugarska traži prihvaćanje bugarske zajednice.

"Danas Bugarin, sutra Bošnjak"

Do sada je "u Bugarskoj diplomiralo oko 350 studenata", koji su iz različitih područja Prizrena i Dragaša - južnog dijela Kosova - kaže za Radio Slobodna Europa Abaz Ademi, potpredsjednik Stranke demokratske akcije Kosova (SDA) iz reda bošnjačke zajednice.

Također je jedan od voditelja Ureda Udruženja za razvoj i integraciju bugarske zajednice u Prizrenu, koji je u decembru 2023. otvorio predsjednik Bugarske Rumen Radev.

Ademi za Radio Slobodna Europa kaže da su veze i komunikacija s bugarskim vlastima započele prije 15 godina, a fokus obostranog interesa je na upisu studenata s Kosova na univerziteta u Bugarskoj.

Ta praksa, prema njegovim riječima, traje i danas.

"U Bugarskoj trenutno studira 189 studenata, o trošku države (Bugarske)", kaže on.

Ademi potvrđuje da je postojala praksa potpisivanja dokumenta uz traženje potvrde bugarskog prijekla od strane pojedinih građana.

Ne pojašnjava ko je takve dokumente dostavio, ali kaže da je takva praksa prekinuta.

"Svako ko se osjeća Bugarinom doći će u naš ured i samo reći da je Bugarin. Nećemo izdavati nikakve potvrde. Zabranili smo sve certifikate koji su ranije izdani i oni ne vrijede", kaže Ademi.

Dodaje da se očekuje da će popis stanovništva na Kosovu, koji je od 5. aprila do 24. maja provela Agencija za statistiku Kosova, otkriti broj građana koji su se izjasnili kao Bugari.

Građani su se u obrascu za prijavu mogli izjasniti da pripadaju "drugoj" nacionalnosti i naznačiti koja je to.

Ademi, na primjer, kaže da pripada bošnjačkoj zajednici, ali da se na popisu stanovništva izjasnio kao Bugar.

Ademi: Danas sam Bugarin.

REL: A sutra?

Ademi: Sutra ću opet biti Bošnjak.

Balje: Ne može se zanemariti stvaranje bugarske zajednice

Bugarska zajednica na Kosovu je "u procesu stvaranja" i ta se činjenica "ne može zanemariti".

Ovo izjavljuje bošnjaćka poslanica u Skupštini Kosova Duda Balje, predsjednca parlamentarne Komisije za ljudska prava.

"Ne mogu se praviti slijepa i govoriti da to ne postoji, da to ne postoji. Postoji (bugarska zajednica), ona se stvara", kazala je Balje za Radio Slobodna Europa.

Ona priznaje da u nekim selima u Prizrenu, u kojima živi većina Bošnjaka, ima studenata koji studiraju na fakultetima u Bugarskoj. Kao primjer navodi razgovor koji je vodila s majkom iz bosanske zajednice, čije troje djece studira u Bugarskoj.

Kako kaže Bale, pokušala je shvatiti kako su se izjasnili u popisu stanovništva.

"Rekao mi je: 'Molim te, nemoj me maltretirati. Ja sam ono što želim biti'. Oni se po Ustavu (Kosova) mogu izjašnjavati kako hoće. Sviđa mi se to ili ne, to je nešto sasvim drugo", citira Balje.

Kaže i da će rezultati popisa stanovništva razjasniti tačan broj onih koji su se izjasnili kao Bugari.

Također, podsjeća da je u febrauru prošle godine parlamentarna Komisija za ljudska prava, na čijem je čelu, primila zahtjev s 560 potpisa građana za prihvaćanje bugarske zajednice na Kosovu.

Ona ne pojašnjava ko je organizirao i podnio zahtjev s potpisima građana, ali kaže da ga je komisija ocijenila neutemeljenim jer, prema njenim riječima, nisu pronađene nikakve historijske činjenice o nekadašnjem postojanju ove zajednice na Kosovu. .

Dužnosnici Agencije za statistiku Kosova za Radio Slobodna Europa kažu da za sada ne mogu dati službene podatke o broju građana koji su se izjasnili kao Bugari.

Prema KAS-u, preliminarni podaci za najvažnije pokazatelje bit će objavljeni 12. jula.

Šutnja institucija

Prihvaćanje bugarske zajednice na Kosovu zahtjev je Bugarske kosovskim vlastima već nekoliko godina.

To su više puta učinile visoke bugarske vlasti, uključujući predsjednika Rumena Radeva i potpredsjednicu Ilianu Iotovu.

Afrim Hoti, profesor prava i međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Prištini, kaže da kosovske vlasti imaju obvezu odgovoriti na zahtjev bugarskih vlasti za prihvaćanje bugarske manjine.

"U prošlosti smo šutjeli o drugim pitanjima, ali smo kasnije rekli 'ne, ovaj put je pogrešan' i potpuno smo se vratili", kaže Hoti.

Prema njegovim riječima, kosovska strana treba mjeriti i balansirati interese zemlje.

Objašnjava da Kosovo ima pravni temelj za prihvaćanje manjinskih zajednica, ali u trenutku kada se prihvaćanje događa, država se obvezuje ponuditi toj zajednici opći i normalan razvoj, priznajući jezik, kulturu, komunikaciju, dokumente, koji su specifični.

Dodaje da je u konkretnom slučaju Bugarska, za razliku od Kosova, dio NATO-a, Evropske unije, UN-a i drugih međunarodnih mehanizama.

U tom kontekstu, smatra Hoti, Bugarska može iskoristiti svoj potencijal da Kosovu nametne svoj zahtjev za prihvaćanje bugarske manjine, uvjetujući ga daljnjim koracima za integraciju u razne međunarodne organizacije.

Dana 6. juna ove godine na sastanku zamjenika bugarskog ministra vanjskih poslova Ivana Kondova s ​​kosovskim ambasadorm u Bugarskoj Haxhijem Bajraktarijem razgovaralo se o "važnosti bugarske zajednice na Kosovu".

U saopćenju na službenim stranicama Ministarstva vanjskih poslova Bugarske u povodu ovog susreta rečeno je da se "razgovaralo i o nekim problemima bugarske zajednice i mogućnostima za njihovo rješavanje".

Nakon sastanka u decembru u Prištini, premijer Kosova Albin Kurti i predsjednik Bugarske Rumen Radev sastali su se u Sofiji 22. aprila ove godine.

"Drugi susret u roku od četiri mjeseca, premijer Kurti je opisao kao dokaz dobrih odnosa, te je naglasio važnost ovakvih čestih susreta za bilateralne odnose", rečeno je u tadašnjem saopćenju Vlade Kosova.

U sapšćenju Ureda Radeva, između ostalog, stoji da je bugarski predsjednik "pozdravio opredjeljenje kosovskih vlasti da daju status bugarskoj zajednici na Kosovu".

Tokom boravka u Prištini u decembru Radev je na press konferenciji s predsjednicom Kosova Vjosom Osmani rekao da je kosovskoj kolegici ponovio zahtjev za prihvaćanje bugarske zajednice i njezino uključivanje u predstavništvo u Savjetodavnom vijeću za Zajednice unutar Ureda predsjednika Kosova.

Predsjednik Osmani pružio je uvjeravanja Radeviju da će tokom procesa registracije na Kosovu svaki građanin imati priliku slobodno se izjasniti "o tome ko je" i "zajednici kojoj pripada".

Zahtjev za prihvaćanje bugarske zajednice predsjednici Osmaniju predstavila je bugarska potpredsjednica Iliana Iotova na sastanku u Prištini u aprilu prošle godine.

Postoji li bugarska zajednica ili ne?

Historičar Bujar Dugolli i antropolog Tahir Latifi, obojica profesori na katedrama relevantnih polja na Univerzitetu u Prištini, kažu da nema dokumentiranih povijesnih i antropoloških podataka koji dokazuju da je na Kosovu postojala ili postoji organizirana bugarska zajednica.

Ni za vrijeme socijalističke Jugoslavije nije bilo bugarske zajednice, prema popisima stanovništva.

Dugolli, međutim, ne isključuje mogućnost da na Kosovu postoje pojedinci koji su etnički Bugari ili se tako izjašnjavaju.

"U razdoblju moderne i savremene historije nema dokaza da postoji bugarska zajednica, kada je u pitanju pojam manjine", kaže historičar za Radio Slobodna Europa.

Sličnog je mišljenja i antropolog Latifi. Prema njegovim riječima, znanstvena istraživanja ne govore o prisutnosti bugarske zajednice na Kosovu - barem od polovice prošlog stoljeća.

"Ni za vrijeme socijalističke Jugoslavije nije bilo bugarske zajednice, prema popisima stanovništva. Ni sad... Zasad nema, ali u budućnosti ne možemo znati kako se ljudi žele izjasniti", kaže Latifi.

Ko su "našinci"?

No ko su ljudi za koje se kaže da svoj identitet vežu uz bugarski?

Zastupnica Balje kaže da unutar bošnjačke i goranske zajednice, u različitim područjima u Prizrenu i Dragašu, lokalno stanovništvo govori specifičnijim jezikom, poznatim kao "naški".

Bivši političar s područja Gore u Dragašu, Sadik Idrizi, profesor na Univerzitetu u Prizrenu, kaže da se radi o lokalnom jeziku, koji se temelji na starom i arhaičnom slavenskom, ali koji je ostao izoliran i nije doživio modernu transformacije .

U užem smislu riječ "naški" znači "naš" ili "naš jezik".

"Ti ljudi svoj jezik zovu 'naški' ili 'našinski', kako bi stvorili distancu i pokazali da taj jezik ne pripada nekom drugom", kaže Idrizi za Radio Slobodna Evropa.

Ademi kaže da ljudi koji govore ovim jezikom sebe nazivaju "našinci" ili "naši" i da studenti koji su otišli na studije u Bugarsku govore ovim jezikom.

"Za sada su 'našinci' u Bugarskoj. Pojam našinci vam nije poznat, ali oni postoje", kaže Ademi.

Stidljivost asimilacije

Rasim Demiri, čelnik bošnjačke koalicije Vakat, koja je zastupljena u Skupštini Kosova, kaže za Radio Slobodna Europa da je Bugarska zainteresirana da preko pojedinih pojedinaca iz bošnjačke zajednice nametne postojanje osoba koje se žele izjasniti kao Bugari.

Demiri kaže da Bugarska to radi preko bošnjačkih studenata koji studiraju u Bugarskoj i njihovih porodica.

Prema njegovim riječima, u toj su funkciji bili i sastanci koje su visoki bugarski dužnosnici imali s takvim studentima i njihovim obiteljima tokom posjeta Kosovu.

"U potpunosti smo protiv pokušaja stvaranja bugarske zajednice kroz bošnjačku zajednicu", kaže Demiri.

Podsjetio je na posjete Kosovu bugarske potpredsjednice Iliane Iotove i bugarskog predsjednika Rumena Radeva - u februaru, odnosno decembru prošle godine - rekavši da su se u tu svrhu susreli s tim studentima i njihovim porodicama.

Susret visokih dužnosnika Bugarske s "predstavnicima bugarske zajednice" na Kosovu potvrđen je i na službenim stranicama bugarskog predsjednika.

Ali Balje ne zamjera Bugarskoj što potiče određene pojedince, iz bilo koje zajednice, da se deklariraju Bugarima.

Kaže da Bugarska samo "koristi moć, priliku i pojedince kojima raspolaže".

No, prema njenim riječima, postoji bojazan da pojedinci iz bošnjačke zajednice, koji su se izjasnili ili se mogu izjasniti kao Bugari, idu ka asimilaciji ili "bugarizaciji".

"Mislim da je, zaista, ovaj proces aktivan. Ali što mogu, osim da tim ljudima dam do znanja koliko je važno biti kao što su bili njihovi preci", kaže Balje.

Bugari u regiji

Bugarski zahtjev za priznanjem bugarske zajednice nije upućen samo Kosovu.

Takav je zahtjev upućen i Albaniji, koja je 2017. godine zakonski priznala bugarsku nacionalnu manjinu, dok je na popisu stanovništva 2023. godine prvi put bugarska zajednica uvrštena u podatke o manjinama.

Prema statistikama objavljenim 28. juna, 7.057 ljudi u Albaniji izjasnilo se da su Bugari po nacionalnosti.

U međuvremenu se bilježi pad broja državljana Makedonije - sa 5.512 u 2011. godini na 2.281.

To je izazvalo reakciju čelnika stranke Saveza Makedonaca za evropske integracije Vasila Steriovskog, koji je rekao da Bugarska nudi pasoše Makedoncima Albanije, u zamjenu za izjašnjavanje kao Bugari.

Nakon popisa stanovništva u Albaniji, ambasador Bugarske u Tirani, Ivaylo Kirov, rekao je da je zadovoljan njegovim rezultatima i zahvalio albanskoj vladi na "stvaranju skladnih uslova za provođenje ovog procesa, gdje su ljudi slobodni donositi vlastite odluke njihov".

"Da albanska vlada nije stvorila ove uslove za stanovnike bugarskog podrijetla da slobodno izraze svoje mišljenje, ne bismo imali ove brojke koje imamo danas", rekao je Kirov.

Bugarska i Sjeverna Makedonija potpisale su 2017. godine Sporazum o dobrosusjedstvu, s ciljem prevladavanja razlika u pitanjima jezika, identiteta i povijesne prošlosti između dviju zemalja.

No Sofija je 2020. godine počela blokirati evropsku integraciju službenog Skoplja, najprije insistirajući na pitanjima vezanima uz historiju i jezik.

Kasnije je predsjednik Bugarske Rumen Radev sve više počeo insistirati na pravima makedonskih Bugara.