Koliko su građani BiH zabrinuti zbog koronavirusa, a koliko komšije
Istraživanje je provedeno putem Valicon online panela u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji te Srbiji na reprezentativnim uzorcima online populacije.
Prethodni mjeseci u Evropi i svijetu su obilježeni pandemijom koronavirusa. Zemlje regiona, kao i većina evropskih zemalja, su pogođene ovim virusom. U ovoj situaciji, koja je nova i nepoznata, građani su u strahu te čine sve kako bi se najadekvatnije prilagodili. Vladajuće institucije zemalja regiona različitim preventivnim mjerama i različitim tempom uvođenja nastoje spriječiti dodatno širenje virusa.
Valicon, regionalna kompanija koja se bavi savjetovanjem i istraživanjem tržišta, je željela ispitati stvaran utjecaj ove situacije na građane Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije te Srbije te uvidjeti eventualne razlike među državama. Stoga je krajem marta provedena online anketa na reprezentativnim uzorcima online populacije zemalja regiona, veličina uzorka n=500-800 po državi.
U Srbiji vlada najveća zabrinutost, u Sloveniji najmanje zabrinuti
Kada je u pitanju opšta zabrinutost o trenutnoj situaciji građani Srbije pokazuju najveću zabrinutost gdje se 90% njih osjeća tako - od toga je 55% donekle zabrinuto, a svaki treći (36%) građanin Srbije je jako zabrinut za trenutnu situaciju. S druge strane zabrinutost među građanima Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovenije jeste visoka, ali ipak u značajno manjoj mjeri u odnosu na Srbiju. Pa tako, gotovo dvije trećine građana BiH, Hrvatske i Slovenije je umjereno zabrinuto dok je svaki četvrti građanin jako zabrinut. Pored toga, 15% građana Slovenije ne osjeća zabrinutost što je najveći postotak među navedenim zemljama.
Strah za vlastitu porodicu, bez obzira na zemlju je briga koja trenutno najviše zaokuplja pažnju građana regiona. Pa tako, čak 87% građana Srbije strahuje da bi se neko od njihovih najbližih mogao zaraziti koronavirusom, dok je taj procenat nešto manji u Hrvatskoj (84%), Bosni i Hercegovini (82%) te Sloveniji (74%). Zabrinutost za vremensko trajanje pandemije je također jako zastupljena te ona najviše pogađa građane Slovenije (54%).
Briga za ekonomiju i ekonomske posljedice pandemije koronavirusa je prisutna gdje polovina ili gotovo polovina građana Slovenije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine razmišlja intezivno o ovoj temi. U Srbiji je taj procenat najmanji (30%) te svaki treći pojedinac u Srbiji razmišlja o posljedicama na ekonomiju koje će uslijediti. Briga za vlastito zdravlje je najprisutnija u Srbiji, a najmanje u Bosni i Hercegovini. Kada je u pitanju opšta zabrinutost procenti se ne razlikuju značajno po zemljama te svaki treći građanin u regiji osjeća opštu zabrinutost po pitanju trenutne situacije. Briga i strah za vlastiti posao trenutno nije u fokusu građana regiona, ali za očekivati je da će ti procenti se povećavati kako pandemija sve više bude uticala na samu ekonomiju zemalja regiona.
Mjere nadležnih institucija uglavnom primjerene situaciji
Usljed pandemije korona virusa zemlje regiona su poduzele različite mjere za kontrolu širenja. Pa tako je u Sloveniji prisutna zabrana javnog okupljanja te su zatvorene škole i vrtići i obustavljen je gradski saobraćaj. Poput Slovenije, Bosna i Hercegovina je uvela slične mjere te je dodatno uveden i policijski sat. Hrvatska još uvijek nije uvela policijski sat kao mjeru prevencije širenja virusa dok je Srbija “najekstremnija” po pitanju mjera prevencije gdje se čak razmatra i cjelodnevna zabrana kretanja za sve građane Srbije bez obzira na dobne skupine.
Kada je u pitanju javno mnijenje zemalja regiona, većina građana smatra da su mjere nadležnih institucija poduzete za kontrolu širenja virusa primjerene situaciji. Ipak, kada se porede rezultati među državama, jasno je da građani Slovenije u najvećoj mjeri smatraju da su te mjere preblage (39%) dok s druge strane značajan procenat građana Srbije smatra da su te mjere prestroge (15%).
Slična je situacija i sa mjerama nadležnih institucija u vezi sa sprečavanjem ekonomskih posljedica na stanovništvo i privredu. U Hrvatskoj nailazimo na najveću podršku mjerama svoje vlade gdje 61% građana smatra da su te mjere odgovarajuće, dok najmanju podršku ima vlada u BiH, gdje tek 41% građana smatra da su donesene mjere odgovarajuće, a 12% građana smatra da su te mjere neprimjerene. Vlade u Ljubljani i Beogradu imaju sličan postotak onih koji smatraju da su mjere primjerene - nešto više od 50%.
U pogledu trenutne situacije po pitanju daljeg širenja korona virusa građani zemalja regiona su podijeljenog mišljenja. Pa tako, građani Hrvatske pokazuju najveću dozu optimizma gdje dvije trećine smatra da situacija ide ka boljem. U Sloveniji je nešto veći procenat optimizma gdje 56% građana Slovenije vjeruje da se situacija poboljšava dok ostatak (44%) smatra suprotno. S druge strane, podjednak procenat građana Srbije vjeruje da trenutna situacija ide ka boljem, ali i da će se dodatno pogoršati.
Za razliku od svojih susjeda, građani Bosne i Hercegovine su najmanje optimistični u pogledu razvijanja trenutne situacije. Pa tako 43% njih smatra da trenutna situacija ide na bolje dok ipak većina (57%) nije optimistična i vjeruje da će se trenutna situacija dodatno pogoršati.
Ipak, kada je u pitanju vremensko trajanje trenutne situacije, građani Slovenije su ti koji imaju optimistične poglede i smatraju da će trenutna situacija u prosjeku trajati još 2 mjeseca (do kraja maja). Susjedna Hrvatska, ali i BiH i Srbija procjenjuju nešto duže trajanje trenutne situacije - približno tri mjeseca (do kraja juna).
Panika u Kijevu: Prvi put od ruske invazije ukrajinski parlament otkazao sjednicu
