Kosovo se plaši da bi rusko djelovanje moglo potaći novu ofanzivu Srbije
Ovu malu državu na jugoistoku Evrope, ne tako daleko od Ukrajine ruska invazija zatekla je u nesigurnoj poziciji, prenosi Euronews.
Rat koji sada traje već 22 dana ima široke implikacije po budućnost Kosova. Mjesecima prije no što je Rusija počela slati svoje trupe na ukrajinsku granicu, stanovnici Kosova su već razgovarali o tome da li bi Beograd mogao iskoristiti nepovoljnu sigurnosnu situaciju kao izgovor da izvrši napad na na ovu državu, koja je svoju nezavisnost od Srbije proglasila 2008. godine.
Istina je da je malo naroda u Evropi koji bolje razumiju situaciju kroz koju trenutno prolaze Ukrajinci od stanovništva Kosova koje je preživjelo konflikt potaknut naciconalističkim ideologijama susjedne države prije nešto više od 20 godina.
“Da su Rusi brže napredovali u Ukrajini, Balkan bi bio u stvarnoj nevolji”, izjavio je analitičar Agon Maliqi.
Kulminacija represije nad etničkim Albancima od strane tadašnje Jugoslavije dogodila se 1998. godine, 9 godina nakon što je Slobodan Milošević ukinuo Kosovu autonomiju i stavio ga pod direktnu kontrolu Beograda. Rat između jugoslavenske vojske i gerile kosovske Oslobodilačke armije trajao je do juna 1999.godine i završen je NATO bombardovanjem Srbije koje je trajalo tri mjeseca u nastojanjima da se Miloševićeve snage potisnu iz Kosova.
Zapadni mediji opisali su konflikt koji traje u Ukrajini kao prvi evropski rat od Drugog svjetskog rata zaboravljajući tako konflikte koji su uslijedili raspadom Jugoslavije 1990tih godina.
Početkom rata u Ukrajini, Kosovo je brzo odabralo stranu. Zgrada Vlade Kosova bila je u bojama ukrajinske zastave te je Kosovo pružilo podršku novinarima iz Ukrajine i obavezalo se da će prihvatiti 5.000 ukrajinskih izbjeglica.
Saradnja sa Rusijom čini Srbiju važnim Putinovim saradnikom, što bi moglo staviti Kosovo na listu država na koje bi se konflikt iz Ukrajine prelio. Svjesni slabosti ovog regiona, zapadni zvaničnici posjetili su Albaniju te nastavili posjete državama Balkana donoseći poruke nade za brzom integracijom ovih država u EU.
Kosovska vlada uspostavila je sigurnosni fond i pozvala građane da doniraju sredstva za kosovsku armiju. Iako je inicijativa popularna, neće mnogo pomoći u ojačavanju kosovske vojske. Vlada je formirala tim koji radi na razvoju aplikacije Kosova za članstvo u NATO-u što je u zastoju zbog činjenice da pet država članica EU (Španija, Grčka, Slovačka, Rumunija i Kipar) ne priznaju nezavisnost Kosova.
NATO je na području ove države prisutan kroz misiju KFOR-a koji služi kao garancija sigurnosti a kako je određeno Kumanovskim sporazumom iz 1999. godine. Srbija nastavlja biti veoma involvirana na sjeveru Kosova dok je u BiH član predsjedništva Milorad Dodik ranije govorio o otcjepljenju Republike Srpske. Sve ovo rezultat je agresivne politike koju na Balkanu podržava Rusija.
