Podsjeća se da se od 1992. godine, kada se raspala Jugoslavija, Grčka suprotstavlja upotrebi naziva "Makedonija".
U teoriji, dogovor bi trebalo da bude jednostavan: Grčka i BJRM već su raspravljale o priznavanju drugog imena poput "Nova Makedonija" ili "Sjeverna Makedonija". Ali protesti na trgu Sintagma prošlog mjeseca pokazali su da će mnogi Grci protestovati protiv bilo kojeg imena koje uključuje riječ "Makedonija".
Od teorije zavjere do odgađanja
Sofija Voultepsi, zastupnica Nove demokratije, opozicione stranke u grčkom parlamentu, rekla je u intervjuu da se Tsipras dogovorio da proda Makedoniju u zamjenu za fiksiranje duga. Podsjećanja radi, ona je kao glasnogovornica parlamenta optužila BBC da ga vode prodavci oružja.
Forign Policy podsjeća i da je ljevičarski političar koji je postao simbol otpora, legendarni kompozitor Mikis Teodorakis govorio na jednom od mitinga.
"Da, ja sam patriota, internacionalista. Prezirem fašizam u svim njegovim oblicima, naročito u njegovom najosetljivijem i opasnom, lijevom krilu", kaže Teodorakis.
Opozicione stranke su brzo pokušale da kapitalizuju ove tenzije. Ali i za njih ovo pitanje predstavlja problem: lider konzervativne stranke Nove demokratije Kiriakos Mitsotakis bio je suviše spor da bi preuzeo stav o ovom pitanju, a kada je to učinio, jednostavno je rekao: "Ne moramo se sada dogovoriti, ostavit ćemo to za neko drugo vrijeme u budućnosti".
Međunarodne implikacije
"Postoji zabrinutost zbog stabilnosti na zapadnom Balkanu. Što se tiče SAD-a, ona se usredsređuje na napore Rusije da oporavi svoju poziciju u regionu. EU je shvatila da je zanemarila Balkan, što je rezultiralo prilično ružnim situacijama u ekonomskom, političkom i sigurnosnom smislu u regionu. Vidimo da se sada ponovo otvaraju mogućnosti ekspanzije, uglavnom sa Srbijom i Crnom Gorom, ali i sa drugim zemljama kojima se signalizira da su im, ako su spremne, vrata otvorena u bliskoj budućnosti", rekao je za FP Tanos Dokos, direktor ELIAMEP-a, najistaknutijeg grčkog think tanka za vanjsku politiku.
S ovakvim stavovima slaže se Kostas Duzinas, zastupnik Sirize koji je na čelu parlamentarnog Odbora za vanjske poslove i profesor prava na Birkbek Koledžu na Univerzitetu u Londonu.
"Zapadni Balkan se nalazi na putanji za formiranje novih nacionalističkih i nestabilnih vlada. Prvi prioritet je da se izbjegne raspad ovog geopolitičkog regiona, da se ne vrati u 90-e", kaže Duzinas.
Associated Press podsjeća da je nekoliko hiljada demonstranata prije nekoliko dana u Makedoniji zahtijevalo da vlada odbaci razgovore sa susjednom Grčkom zbog višedecenijskog spora u vezi s imenom.
Građanske organizacije koje su organizovale miting pozvale su vladu da ne pristane na bilo kakve promjene imena zemlje i zaštitu makedonskog nacionalnog identiteta i jezika.
Makedonija razmatra četiri opcije za rješavanje višedecenijskog spora s Grčkom u vezi s njenim imenom, izjavio je ranije premijer Zoran Zaev za Reuters.
"Prijedlozi su Republika Sjeverna Makedonija, Republika Gornja Makedonija, Republika Vardarska Makedonija i Republika Makedonija (Skoplje)", rekao je Zaev.
Bivša jugoslovenska republika i njen južni susjed Grčka dogovorili su se ove godine da ubrzaju pregovore o rješavanju spora koji blokira Skoplje u njegovim ambicijama da se pridruži NATO-u i Evropskoj uniji.
Atina, koja kao i ostali članovi ovih organizacija ima pravo veta zbog prijema, protivi se upotrebi naziva Makedonija.
A Makedonija se pak nada da će se spor s Grčkom riješiti na vrijeme kako bi u junu dobila preporuku za početak pregovora s EU, a zatim i potvrdu za prijem u NATO u julu.
Odmah nakon pisanja Reutersa oglasila se i makedonska vlada navodeći kako je interpretacija ove agencije, prema kojoj je Zaev rekao da je Makedonija iznijela četiri opcije za rešenje spora sa Grčkom, netačna.
"Javnost u Makedoniji i širom svijeta zna da je te prijedloge predstavio specijalni izaslanik UN-a za pregovore o imenu. To znači da ti prijedlozi postoje, kao što je rekao Zaev, ali njih nije predložila Makedonija", saopćila je vlada u Skoplju.
Na pitanje čija je Makedonija odgovor su potražili i novinari RFE-a.
Za razliku od analitičara s kojima su razgovarali i koji imaju pozitivna očekivanja od mogućnosti da se spor u vezi s imenom riješi uskoro, Solunci imaju čvršći stav u vezi s ovim pitanjem.
Kao i u mnogim drugim zemljama i ovdje se vanjskopolitička pitanja koriste za domaću upotrebu da bi se manipulisalo javnim mnjenjem, komentarisao je profesor međunarodnih studija na Pravnom fakultetu u Solunu Militiadis Sarianidis.
