Ministri EU u utorak o politici proširenja: Šta će biti sa Zapadnim Balkanom?
"Ne znamo koliko ćemo moći biti konkretni, ali svakako želimo poslati pozitivnu poruku regionu", navode iz Vijeća i dodaju da bi to trebalo da bude tek prvi korak ka obnavljanju politike proširenja, ali i povjerenja među članicama EU i zemljama sa Zapadnog Balkana.
Francuska je prošle nedjelje zemljama članicama dostavila na razmatranje "prijedlog za diskusiju" u kome je predstavila četiri principa koje Pariz vidi kao osnove za novu metodologiju proširenja EU, prenosi Tanjug.
Pošto je u oktobru blokirala otvaranje pristupnih pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, Francuska se založila za postepenije pristupanje EU, otvaranje strukturnih fondova EU zemljama kandidatima, ali i za striktniju politika uslovljavanja i reverzibilnost procesa proširenja.
U Briselu napominju da je francuski prijedlog "predmet za diskusiju", a da bi konačan oblik eventualne reforme metodologije proširenja trebalo da zavisi od konsenzusa svih država članica.
U Vijeću EU smatraju da se lideri EU neće konkretnije vratiti pitanju politike proširenje prije Evropskog samita sljedeće godine.
Iz finskog predsjedavanja Vijećem EU navode da je u pitanju "tranzicioni" trenutak za EU institucije i da se tek čeka formiranje nove Evropske komisije koja bi trebalo da, ukoliko zemlje članice to zatraže, izradi novu metodologiju politike proširenja.
Cilj je da sve bude dogovoreno i precizirano do proljeća 2020. godina kako bi se pokrenuli pristupni pregovori sa Albanijom i Sjeverenom Makedonijom, odnosno obnovilo međusobno poverenje i partnerstvo na Samitu EU-Zapadni Balkan planiranom za maj 2020. godine u Zagrebu.
Podsjetimo, nedavno okretanje leđa EU Sjevernoj Makedoniji i Albaniji, a potom i kontroverzne poruke francuskog predsjednika Emmanuela Macrona o Bosni i Hercegovini izazvali su otpor regije i sumnju u želju EU da zemlje Zapadnog Balkana primi u svoje okrilje.
Iako se većina članica EU izjasnila za početak pregovora sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, Macron je dao do znanja da je osim reformi u tim zemljama nužna i reforma postupka proširenja same EU.
Premijeri te dvije zemlje Edi Rama i Zoran Zaev izrazili su zabrinutost da će držanje zatvorenih vrata EU uzrokovati porast nacionalizma i zastoj u ekonomskim reformama te nisu krili da se plaše povratka "ružne prošlosti".
Iz BiH su se mogle čuti reakcije da je Macron u potpunosti uništio i ono malo kredibiliteta EU na Zapadnom Balkanu, a da dovodi u pitanje i funkcionisanje NATO-a.
