Dosadašnju parlamentarnu većinu činili su prosrpski Demokratski front(DF), Demokrate i Građanski pokret URA, koje su u decembru 2020. u opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista (DPS) Mila Đukanovića. Na čelu Vlade Crne Gore tada je imenovan Zdravko Krivokapić.
Prijetnje DF-a dolaze u trenutku pregovora o budućoj manjinskoj Vladi, koje sa svim parlamentarnim partijama vodi lider Pokreta URA Dritan Abazović. Prethodno je URA, u saradnji sa opozicijom predvođenom Dukanovićevom DPS, izglasao nepovjerenje Krivokapićevoj Vladi 4. februara.
Lider DF-a Andrija Mandić je poručio da se ne može bez izbora i "na prevaran način mijenjati volja", koja je iskazana na prethodnim parlamentarnim izborima:
“To će biti protesti nikad viđeni u Crnoj Gori. Blokirat ćemo cijelu Crnu Goru i poslat ćemo snažnu poruku javnosti, kako domaćoj, tako i međunarodnoj", kazao je Mandić.
Optužio je dio međunarodne zajednice da se miješa u političke procese u Crnoj Gori.
"Pošto su ovdje prigrabili mogućnost da mogu da sastavljaju i rastavljaju vlade, vrše kadrovske politike vezano za vladu, da i oni shvate da nije baš lako upravljati sa političkim procesima u Crnoj Gori, koliko god da je mala ova zemlja", kazao je Mandić.
Istakao je da su spremni da preuzmu odgovornost "za sve ono što će doći".
Mandić, lider Nove srpske demokratije koja je okosnica Demokratskog fronta, kaže da je ukoliko izostane dogovor njegova obaveza da se bori za prava srpskog naroda u Crnoj Gori.
"Bili u opoziciji ili osvojili većinu, negdje neka nevidljiva ruka upravlja procesima da čitavu jednu nacionalnu zajednicu, srpsku, eliminiše sa najvažnijeg mjesta odlučivanja u ovoj zemlji. Mi ne pristajemo na to."
I Milan Knežević jedan od lidera DF zaprijetio je blokadom i pozvao pristalice da "sačekaju (njihovo) sljedeće obraćanje".
Trojka od Predsjedništva BiH traži hitnu smjenu Faruka Kapidžića i Zorana Mikulića
