Politolog Cvijetin Milivojević: Kurti će pod američkim pritiskom praviti kompromise

"Mislili su da njegova politika na duge staze, korak po korak ka nezavisnosti, nije dobra za Albance", kazao je.

Potcrtao je da jedino Kurti od spomenutih političara nije bio pred Haškim sudom.

"Kurti će ipak praviti kompromise u odnosu prema Srbiji"

Ocijenio je da je Kurtiju pod američkim pritiskom izglasano nepovjerenje, odnosno njegovoj vladi prošle godine. Smatra da se to desilo upravo zbog njegovih tvrdih stavova o odnosu između Kosova i Srbije.

Za Milivojevića je situacija sada drugačija, jer je politički još snažniji. Ukazao je da je njegova stranka pobijedila u svim velikim gradovima, dok su političari iz ratnog vremena više pobjeđivali u ruralnim sredinama.

"On je glas mlađe i srednje generacije građana Kosova albanske nacionalnosti", dodao je.

Pitali smo ga da li će Kurti ipak praviti kompromise pod pritiskom svjetskih sila, prije svega Sjedinjenih Američkih Država.

"Da se ne lažemo, mislim da je Haradinaj u vrijeme kada je bio premijer Kosova rekao rečenicu koja je vjerovatno tačna. Na pitanje novinara šta je vanjska politika Kosova rekao je da je vanjska politika Kosova ono što je i vanjska politika SAD-a. To je istina ma koliko se Kurti trudio da prikaže da vodi autonomnu politiku", naglasio je.

Potcrtao je da je imao i oštre poruke za albanskog premijera Edija Ramu i stavove koji nisu općealbanski. Međutim, Milivojević ne sumnja da će morati pokazati više kooperativnosti ako se bude želio duže zadržati na vlasti.

"Mnogo će zavisiti od strukture vlasti"

Kao zanimljiv trenutak je izdvojio to kako će Kurti formirati vladu i ko će biti izabran za predsjednika Kosova.

Naime, postoji mogućnost da vlast formira s Alijansom za budućnost Kosova, koju predvodi Haradinaj. Upravo je Haradinaj jedan od potencijalnih kandidata za predsjednika Kosova, kao i Vjosa Osmani, koja je Kurtijeva kandidatkinja.

Za izbor predsjednika je potrebna dvotrećinska većina u parlamentu i to bi se trebalo desiti najkasnije do maja ove godine. Zato Milivojević smatra da će struktura vlasti uslovljavati koliko će Kurti biti tvrd u stavovima.

On je podsjetio da je i Haradinaj bio takav, a onda je ublažio stavove nakon što je postao vlast.

"Njegova vlada ne samo da je pregovarala sa Srbijom, nego je Srpska lista postala dio vlasti i imala je nekoliko ministara", dodao je.

"Prizanje Kosova bi značilo kraj Vučićeve političke karijere"

U nedavnoj čestitki za Dan državnosti Srbije, američki predsjednik Joe Biden je pozvao na uzajamno priznanje Srbije i Kosova. Milivojević je u nastavku govorio o tome da li je za očekivati promjene odnosa Srbije prema Kosovu, odnosno da li će se desiti priznanje.

Smatra da je za glasače vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) prihvatljivo sve osim priznanja Kosova. Potcrtao je da glasači SNS-a i njegovog čelnika Aleksandra Vučića smatraju da je on bio previše konstruktivan u pregovorima s Kosovom.

"Briselski sporazum iz 2013. je na mala vrata Kosovu dao sve prerogative pune državnosti. Ali, nigdje se Srbija nije obavezala da će priznati Kosovo. Zato je prihvatila otvaranje graničnih i carinskih prijelaza, povukla je paralelne strukture vlasti sa sjevera Kosova, gdje su većinski Srbi. Prihvatila je sve to, a zauzvrat je trebalo da Srbi dobiju tzv. zajednicu srpskih općina. Njene nadležnosti su manje-više kao npr. nadležnosti općina u Bosni i Hercegovini. Dakle, ne kantona, već općina. Ni to kosovska strana nije ispunila, a to se trebalo desiti do 2014.", rekao je.

Milivojević ne očekuje da Vučić promijeni politiku, jer bi to bio kraj njegove političke karijere.

"Uključiti velike sile"

Među onima je kojima Bidenov stav nije ništa novo. Negira uvjerenje da je administracija bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa bila naklonjenija Srbiji. Poručio je da se američka vanjska politika ne mijenja - ne zavisi od toga ko je predsjednik i koja stranka vlada.

"Kada neka velika sila želi riješiti problem, ona nađe način za to. Postoji Dejtonski sporazum koji je produkt administracije Demokratske stranke u Americi. Ako žele kompromisno rješenje, onda Demokratska stranka ima jasan put kojim se to može desiti. Dejtonski sporazum je to pokazao uz sve manjkavosti. Suština je da su svi dobili nešto, a niko nije dobio sve što je želio. Bošnjaci mogu reći da imaju privid unitarne države, Srbi mogu reći da imamo privid države u državi, Hrvati mogu reći da imaju privid države u državi države. Niko od njih nije zadovoljan i to je suština kompromisa", smatra.

Kako je kazao, to ne znači da u rješavanje ovog pitanja ne trebaju biti uključene samo Sjedinjene Američke Države, već i druge svjetske sile poput Rusije. Misli da je Sizifov posao primoravati Vučića da prizna Kosovo. Također ne misli da bi bilo dobro Kurtija primoravati da pregovara.

Milivojeviću je to pokazatelj da pregovori nisu dobro vođeni. Pozvao je da se osluškuju stavovi i Srbije i Kosova, a da onda ponovo počnu pregovori. Dejtonski sporazum smatra uspješnim zato što su do njega doveli Amerikanci uz učešće Rusa.

"Bez pritiska najjačih ne može doći do dogovora", dodao je i upitao da li stvarno neko misli da se Kurti ili predstavnici Srbije plaše visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku EU Josepha Borrella i njegovog izaslanika Miroslava Lajčaka.

"Pregovori koje oni vode pokazuju da neko nema želju da dođe do dogovora. I to je legitimno s aspekta međunarodnog prava. Da li na Kipru nekome fali dlaka s glave? Svi su u EU, niko ne priznaje turski dio Kipra kao državu osim Turske, ali šta to fali? Nema rata i ljudi dobro žive. Čak i takvo rješenje je bolje od onog koje se uvodi silom", zaključio je i upozorio da bi nametanje rješenja moglo imati negativne posljedice po cijeli Balkan.

O Cvijetinu Milivojeviću

Cvijetin Milivojević je i novinar, a kolumnista je dnevnog lista Danas. Nagrađivan je za svoje kolumne i autor je nekoliko knjiga. Također je i direktor Agencije za odnose s javnošću.