Posljedica egzodusa na Zapad: Kosovo za 20 godina izgubilo 300.000 stanovnika
Popisi stanovništva su delikatna pitanja u mnogim balkanskim zemljama, gdje pad nataliteta, masovna migracija i etničke napetosti potkopavaju napore da se dobiju tačni podaci o stanovništvu.
Još je neizvjesno je li srpska manjina bojkotovala prvi nacionalni popis stanovništva na Kosovu od 2011. godine, koji je završio u petak u ponoć, navodi se u saopćenju nacionalne Agencije za statistiku.
Inače, "prebrojavanje stanovništva ... uprkos izazovima i složenosti s kojima se susrelo, obavljeno je s velikim uspjehom", dodaje se.
Prve projekcije pokazuju da Kosovo ima preko 1,5 miliona ljudi, rekao je novinarima direktor ASK-a Avni Kastrati.
Do masovnog odljeva je došlo zbog potrage za poslom u inostranstvu, a stanovništvo je otišlo uglavnom u zemlje Evropske unije.
Albanci čine veliku većinu stanovništva Kosova, ali Srbi su većina u četiri općine na sjeveru.
Neizvjesno je bilo hoće li srpska manjina učestvovati ili bojkotirati popis, zbog nedavnih napetosti s vlastima u Prištini.
Jedan faktor koji je rasplamsao napetosti bila je provedba kontroverznog novog zakona u februaru, koji je euro učinio jedinom legalnom valutom na Kosovu, čime je srpski dinar zapravo zabranjen.
Taj je potez potaknuo najveću srpsku stranku na Kosovu -- Srpsku listu -- da pozove pristaše na bojkot popisa.
Srpski nadzornici i popisivači na sjeveru podnijeli su ostavke samo dan nakon početka popisa 5. aprila.
Službenici za popis stanovništva rekli su da će moći potvrditi razmjere eventualnog bojkota nakon obrade prikupljenih podataka.
Srpska zajednica od oko 100.000 pripadnika bojkotovala je prethodni popis stanovništva 2011. godine.
Taj popis je pokazao da je Kosovo dom za 1,8 miliona ljudi od kojih su više od 93 posto bili etnički Albanci.
Stižu prve reakcije iz EU na potjernicu za Netanyahuom: Nizozemska poručila da će ga uhapsiti
