Predsjednički izbori u Srbiji: Borba između "učahurene tradicije" i "građanske ambicije"
Kandidati za predstojeće predsjedničke izbore u Srbiji su poznati: Aleksandar Vučić, Vuk Jeremić, Saša Janković, Vojislav Šešelj, Boško Obradović, Aleksandar Popović, Nenad Čanak i Saša Radulović.
Stručnjaci tvrde da je teško odgovoriti na pitanje koliko će izbori biti izvjesni, odnosno koliko će biti neizvjesni, s obzirom na to da među kandidatima ima osvježenja, kojih na dosadašnjim izborima u Srbiji nije bilo.
Moguć je drugi krug
Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava Srbije, kazala je za Klix.ba da postoji mogućnost da se ide u drugi krug izbora, što, prema procjenama, nije bio slučaj prije nekoliko mjeseci.
"Teško je reći koliko će izbori biti izvjesni ili neizvjesni. U svakom slučaju kreirana je jedna nova atmosfera, a to je da se opozicija prvi put konsoliduje nakon nekoliko godina. Postoje dva kandidata opozicije koji su najavili svoje kandidature mnogo prije vladajućih stranaka i koji su krenuli u kampanju prije nego što su podnijeli zahtjeve za kandidaturu. To je u određenoj mjeri dovelo do rascjepa u vladajućoj partiji. Naravno da je Tomislav Nikolić priželjkivao, odnosno očekivao drugi mandat, ali je u partiji procijenjeno da on ne može dobiti izbore u prvom krugu i na neki način je skrajnut. Ali rascjep u partiji je ostao, bez obzira na to što su na stranačkom odboru jednoglasno glasali da Vučić bude kandidat. Ipak je ostala jedna sumnja u jedinstvo partije. Vjerovatno će to kasnije isplivati na vidjelo", kazala je Biserko.
Dvojica opozicionih kandidata, Saša Janković i Vuk Jeremić, prema istraživanjima javnog mnijenja imaju 13 do 14 posto podrške, što nije zanemarujuće s obzirom na to koliko je opozicija loše stajala proteklih godina.
"U svakom slučaju sam premijer djeluje prilično uznemireno pojavom ova dva kandidata. To nema toliko veze sa glavnom opozicionom partijom, Demoktratskom strankom, koliko ima sa pojedincima koji su se kandidovali, a to su Jeremić i Janković. Ovaj potonji se pokazao kao vrlo uspješan, dobar pravnik, obnašajući funkciju ombudsmena. Imao je dobru vidljivost, s obzirom na to da su ta regulatorna tijela nova pojava u našem društvu. Koliko će biti uspješan na ovim izborima to će se pokazati", istakla je Biserko.
Dodala je da postoji mogućnost da se ide u drugi krug, što svakako nije bila procjena proteklih mjeseci, te da neki čak najavljuju i poraz Vučića, što je, "na dugom štapu".
"Čini mi se da je Aleksandar Vučić prilično uznemiren ovom podrškom koju ova dva kandidata dobijaju. Isto tako, dolaskom naprednjaka izborni proces je doveden u pitanje u pogledu manipulacija, nefer izbora, i tome slično. Pogotovo zato što su mediji zatvoreni za druge kandidate. To je otežavajuća okolnost za njihovo predstavljanje građanima", zaključila je Biserko.
Regularnost izbora
Dinko Gruhonjić, predsjednik Nezavisnog društva novinara Vojvodine, kazao je za Klix.ba da je ključni problem glede predstojećih izbora u Srbiji njihova regularnost, odnosno njihova neregularnost.
"Otkako je Srpska napredna stranka preuzela vlast u Srbiji, 2012. godine, imali smo čitav niz izbora. Čak dva puta smo imali vanredne parlamentarne izbore koji nisu bili raspisivani slijedom parlamentarne demokratije, nego iz drugih razloga. Sve te izbore, uključujući i vanredne parlamentarne i lokalne izbore, karakterisala je kampanja straha od Srpske napredne stranke, gdje su ljudi gotovo po pravilu bili ucjenjivani ili korumpirani, a nerijetko smo imali i slučajeve nasilja prema političkim protivnicima. Sve to kako bi Srpska napredna stranka preuzela vlast u Srbiji, bukvalno od nivoa mjesne zajednice pa do nivoa države. Ponekad mi se čini da ni Slobodan Milošević to nije uspijevao, koji je bio iskusni izborni kradljivac", kazao je Gruhonjić.
Zamjerke za opoziciju
Novinar Dinko Gruhonjić je kazao da osnovnu zamjerku ima za opoziciju, zato što je pristala da izlazi na izbore pod trenutnim uslovima.
"Kad je već pristala da izađe na izbore, zbog čega se sada za ovo kratko vrijeme hitno ne objedini na zajedničkoj platformi kontrole izbornog procesa, što će reći nadgledanja doslovno svake biračke kutije. Ukoliko se to ne desi, a malo je vremena, mali su opozicioni resursi i ne postoji jedinstvo o tom pitanju; onda će ti izbori nalikovati na trku na sto metara, gdje će favorit, odnosno Aleksandar Vučić u startu imati 90 metara prednosti u odnosu na opoziciju", kazao je Gruhonjić.
Ističe da opozicija nije pristala na samovolju Vučića prvi put, već da je to bio slučaj i na vanrednim parlamentarnim izborima 2014. godine i na vanrednim parlamentarnim izborima 2016. godine, iako za te izbore nije bilo baš nikakvog razloga.
"Opozicija je u Srbiji dva puta bojkotovala izbore tokom devedesetih godina. Bilo je to 1992. godine i 1997. godine. Posljednji put kad je većina opozicionih partnera bojkotovala parlamentarne predsjedničke izbore, oni su uspjeli da okrnje legitimitet Miloševićeve vladavine. To je bilo najbolje rješenje i sada, da se pošalje jasna poruka", istakao je Gruhonjić, dodavši da Aleksandar Vučić i politika koju on zastupa uništava i posljednju tekovinu petooktrobarske revolucije iz 2000. godine, a to je smjenjivost vlasti na fer i demokratskim izborima.
Janković kao osvježenje
Dinko Gruhonjić je kazao da je Saša Janković, kao zaštitnik građana, obavljao državnu funkciju na način na koji građani Srbije nisu bili naviknuti, a to su zakonitosti i vladavina prava.
"Bilo je to jedno vrlo prijatno iznenađenje. On je imao i dovoljno hrabrosti da, doslovno, izađe na crtu i Alekandru Vučiću i njegovom bratu Andreju koji je strah i trepet u Srbiji. Tako da, kad je o tome riječ, gospodin Jankovića, zajedno sa gospodino Šabićem, održao je vjeru u to da i u Srbiji ovakvoj kakva jeste institucije mogu da funkcionišu. On je, koliko ja mogu da shvatim posmatrajući sve to sa strane, ulio nadu u dijelu građanski orijentisanih birača u Srbiji. Njegova pojava na političkoj sceni je u svakom slučaju osvježenje. Kako će se on snaći u toj ulozi, kakve su njegove ambicije poslije izbora, to ćemo vidjeti. U svakom slučaju, nakon godina beznađa, čini mi se da je jedan dio Srbije s pojavom Jankovića ipak dobio neku nadu", kategoričan je Gruhonjić.
Sjećate li se reklame iz 1998. za povrat imovine? Snimila su je bh. glumačka imena
