Predstavnici SNV-a i antifašističkih udruženja odali počast žrtvama u Jasenovcu

Sa skupa je poručeno da ne žele prisustvovati sutrašnjoj državnoj komemoraciji u Jasenovcu, jer se u Hrvatskoj revitalizuju i umanjuju ustaški zločini, kao i da treba učiniti sve da se ovakvi zločini ne ponove.

Predsjednik SNV-a Milorad Pupovac poručio je da ustaškom pozdravu "Za dom spremni" nigdje u Hrvatskoj ne bi smjelo biti mjesta.

"Žao mi je što nismo ovdje sa predstavnicima državnog vrha, ali nismo uspjeli naći način kako da maknemo ploču sa natpisom Za dom spremni koja je samo 15 kilometara od Jasenovca. Nikakvo opravdanje i izgovor za taj pozdrav ne bi trebalo da važi", rekao je Pupovac.

On kaže da nikakav izgovor ne bi trebalo da važi ni za one koji taj ustaški pozdrav "možda iz neznanja" uzvikuju na stadionima i za one koji to rade namjerno želeći da ga obnove.

Za Pupovca posebno je sporna odluka hrvatskog Savjeta za suočavanje sa prošlošću da se "na mala vrata" može koristiti taj pozdrav.

Predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske Franjo Habulin rekao je da su činjenice o zločinu u Jasenovcu dobro poznate, kao i da su jasna sjećanja preživjelih.

"Zločine nisu činili Hrvati već su ih činili hrvatski izrodi - ustaše. Naša je dužnost ponavljati da je fašizam bio najveće zlo u ljudskoj istoriji. Borba se nastavlja", poručio je Habulin.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora Furio Radin nije došao u Jasenovac, ali je poručio da je u mislima sa okupljenim građanima, prenose hrvatski mediji.

"Želim vjerovati da će svaki simbol zločinačkog ustaškog režima zauvijek nestati iz Hrvatske", navodi se u poruci koju je uputio Radin.

Komemoraciji je prisustvovala i delegacija opozicionog SDP-a na čelu sa Davorom Bernardićem.

Preživjeli logoraši poručuju da ih strašno ljute podjele u društvu, jer žrtvama treba dati zajedničku počast.

Predstavnici srpskih, jevrejskih i antifašističkih organizacija treću godinu zaredom ne učestvuju u zvaničnoj državnoj komemoraciji, koja je najavljena za sutra.

Koordinacija jevrejskih opština posebnu komemoraciju već je održala prošle sedmice, a predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović počast žrtvama odala je jučer.

Podsjetimo, Jasenovac je od avgusta 1941. do 22. aprila 1945. bio logor smrti u kojem su ubijani muškarci, žene i djeca zbog svoje vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. Poimenični popis žrtava logora navodi imena i podatke za 83.145 žrtava - 39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina. Najviše je u 1.337 dana postojanja logora stradalo Srba, Roma, Židova i Hrvata.

Od 1.073 logoraša, koliko ih je 22. aprila 1945. bilo u logoru, u proboj ih je krenulo 600, a preživjelo samo stotinjak. Preostalih 473, koji nisu krenuli u proboj, ubijeni su i spaljeni.