Prošlo je 26 godina od akcije Oluja, koja je utjecala i na tok rata u Bosni i Hercegovini
Olujom su stvorene pretpostavke za akcije Sana, Maestral i Južni potez, a kojima su oslobođeni i Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac, Ključ, Kulen Vakuf, Bosanska Otoka, Sanski Most, Jajce i Drvar.
Istočna Slavonija se 1998., posredovanjem Ujedinjenih nacija (UN), u potpunosti reintegrisala u sastav Hrvatske. Međutim, za Srbiju je neprihvatljivo što je 200.000 Srba bilo primorano da napusti svoje domove tokom Oluje. I u Hrvatskoj pojedini smatraju da se to nije smjelo desiti i da za to neko mora odgovarati.
Ante Gotovina i drugi hrvatski generali su bili optuženi za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja tokom ove akcije, ali im je Haški sud izrekao oslobađajuću presudu.
Centralna manifestacija kojom se obilježava godišnjica Oluje je ona na Kninskoj tvrđavi. Povodom prošle i ove godišnjice hrvatski predsjednik Zoran Milanović se odlučio na vrlo kontroverzna odlikovanja. Prošle godine je odlikovao penzionisanog generala HVO-a Zlatana Miju Jelića, koji je u Bosni i Hercegovini optužen za teške ratne zločine.
Ove godine je odlikovao Vojnu policiju HVO-a i Jedinicu za posebne namjene "Ludvig Pavlović". Obje su djelovale na području paradržavne tvorevine Herceg-Bosne. Vojnom policijom je rukovodio Valentin Ćorić, jedan od osuđenih pred Haškim sudom u slučaju Jadranko Prlić i ostali. Osuđen je na 16 godina zatvora. Ludvig Pavlović je bio među onima koji su 1972. kod Bugojna izveli teroristički napad.
U Srbiji se godišnjica "Oluje" obilježava kao godišnjica progona srpskog stanovništva iz Hrvatske.
Zapovjednik 502. viteške brdske brigade Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH) Hamdija Abdić Tigar je prošle godine u razgovoru za Klix.ba podsjetio da je ulogu u "Oluji" imala i ARBiH.
Kako je kazao, Hrvatska jeste olakšala Armiji RBiH, ali je ona sama spriječila da se desi masakr u Bosni i Hercegovini.
Barbarez ostao bez napadača, Tabaković se nakon utakmice s Njemačkom vratio kući
