Međutim, mnogi ne vide u tome posebno poboljšanje života, prije svega zbog niskog standarda koji im ne dozvoljava korištenje bilo koje od nabrojanih mogućnosti, javio je dopisnik agencije Anadolija.
Kako bi se rabljena motorna vozila unesena iz EU mogla registrirati u RH, na njih se mora platiti trošarina koja će se utvrditi na temelju postotka od vrijednosti rabljenog automobila na hrvatskom tržištu, i postotka ovisnog o emisiji CO2 kao ekološkom kriteriju, pri čemu će se dobijeni iznosi zbrajati. Konkretno, plaćat će se 1% na temelju cijene vozila, ako je ona manja od 100.000 kuna, čemu će se pribrojiti 11,5% za dizelske, odnosno 10% za benzinske motore.
Martina Šafarić, diplomirana ekonomistica koja radi kao brand menadžer u marketingu, koristit će otvorenost tržišta i putovanje u druge zemlje kao i kupovinu na internetu bez straha od visokih carinskih pristojbi.
"Prije par mjeseci kupila sam u Austriji kožnu jaknu od 600 eura i platila 150 eura visoku carinu i trošarinu, a sad ću plaćati samo trošarinu. U Sloveniji je manji PDV na hranu, otići ću nekad kod njih ili u Italiju u 'špeceraj' i kupiti jeftiniju hranu. Dečko i ja planiramo uskoro otići u Njemačku kupiti polovnog Golfa šesticu", rekla je Martina.
Hrvatski studenti odsada imaju pravo studirati na univerzitetima država članica po istim uvjetima po kojima studiraju studenti državljani te države članice. To uključuje i jednake troškove studiranja te jednake tretmane pri upisu na univerzitet.
Student iz druge države članice tijekom trajanja studija ima pravo i na zdravstvenu zaštitu u državi u kojoj studira u skladu s važećim propisima koji se primjenjuju na studente državljane te države članice.
Ako na školovanju provedu pet godina, studenti automatski stječu pravo stalnog boravka, čime uživaju sva prava i pogodnosti kao državljani te zemlje.
Petar Marić, 18-godišnjak, izjavio je kako ga posebno veseli mobilnost i slobodno kretanje po Evropi.
"Sljedeće godine namjeravam otići u Pariz studirati, računam na stipendije od nekih udruženja, Vlade ili Erasmusa, kao i na razmjenu studenata. Razne su opcije", kaže Petar koji je do sada kupovao preko interneta iz Kine i Velike Britanije.
"Za torbu iz Engleske platio sam oko 150 kuna carine, a sad će mi biti jeftinije."
Petar je prije par dana bio u Italiji, u Veroni, odakle je s ocem kamenoklesarom za njegovo preduzeće dovozio kamen za obradu.
"Prošli smo granicu kamionom punim tereta bez ikakvih pitanja", kazao je Petar.
Ana Jovičić, studentica druge godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, nije upoznata sa svim pogodnostima od ulaska u EU, ali zna da su bolje pogodnosti studiranja u inozemstvu, tj. da može studirati po istim kriterijima kao i domaći studenti u toj zemlji.
"Planiram poslije treće godine otići na diplomski studij, sada si zato povećavam prosjek. Htjela bih ići negdje gdje se priča engleski ili francuski, jer znam te jezike", rekla je Ana.
Hrvatskoj se ukida sav carinski nadzor nad unosom ili trgovinom robe između nje i ostalih zemalja članica. To će ponajviše pogodovati online trgovini koja je do sada, preko procijenjenog iznosa od 160 kuna, bila oporezivana. Online trgovina dokinut će trgovačke marže uvoznika i distributera koje su do sada plaćane, isto kao što će cijene proizvoda dodatno pasti zbog manjeg ulaganja prodavača određenog proizvoda koji je robu morao izlagati u dućanima s najmom i zaposlenim prodavačkim osobljem. Roba će ipak prolaziti granični kontrolu koja je po nadzorom MUP-a.
Unatoč punopravnom članstvu, jedanaest zemalja Evropske unije objavilo je ograničenje zapošljavanja hrvatskim radnicima. Te zemlje su Njemačka, Francuska, Holandija, Kipar, Austrija, Velika Britanija, Slovenija, Belgija, Španija, Malta i Luksemburg.
Dvanaest članica je potvrdilo da neće uvoditi ograničenja: Portugal, Poljska, Švedska, Rumunjska, Mađarska, Irska, Slovačka, Češka, Danska, Finska, Estonija, Latvija i Litva, a Italija, Bugarska i Grčka još nisu donijele konačnu odluku.
Mario Sokolić, kovač koji sudjeluje na sajmu srednjovjekovnih predmeta i suvenira na Trgu bana Jelačića skeptičan je prema EU, ali vidi i prednost:
"Velikih pogodnosti ulaskom u EU nema, mislim da imamo više nedostataka. Jedina prednost ulaska u Evropsku uniju je da smo dio veće obitelji koja će nas štititi od Kine koja je najveća prijetnja evropskom svijetu. Ako pogledate, na 95 posto štandova je kineska roba koja dolazi po cijeni od kunu-dvije i uništava domaću proizvodnju i kompletno gospodarstvo. Mislim da je pola obrta zatvoreno, jer dolazi taj jeftini proizvod koji je nekvalitetan. Trebamo se boriti protiv toga ručnim radom, pokrenuti obrte s domaćim čovjekom i zabraniti im uvoz, a ne ih oslobađati od carine. Još im dajemo novac iz proračuna da zaposle naše radnike, a na kraju nam prodaju lošu robu i slabo plaćaju te radnike. Mislim da i Europska unija radi na tom pitanju, jer su 'skužili' o čemu se radi i u tom su nam partneri.“
Milovanka Benović izjavila je: "Mislim da je Evropska unija dobra za bogate, a za obične ljude nije dobra, jer mi i tako jedva preživljavamo. Ja ne putujem, ne mogu ni do Sesveta, jer nemam čime. Puna sam kredita i jedva se krpim, auto sebi ne mogu priuštiti."
Milovanka kaže da će se možda smanjiti cijene hrane, ali da nije baš preoptimistična i ne očekuje ništa specijalno.
Političko vodstvo Hrvatske smatra da je hrvatski ulazak u eurozonu i preuzimanje eura kao nacionalne valute sljedeći logičan korak, s obzirom da Hrvatska nema nezavisnu monetarnu politiku gotovo 20 godina i da je hrvatsko gospodarstvo već vrlo euroizirano zbog više od 80% depozita u toj valuti.
Mile Ljubičić iz Đakova, novinar na lokalnom radiju, kaže da za pogodnosti koje je Hrvatska dobila prije svega treba imati novca.
"Mislim da većina običnih građana Hrvatske novca nema. Generalno, od ulaska u EU očekujem više reda u funkcioniranju države i institucija u službi građana. Skoro ne očekujem rast standarda. Poznajući gospodarsku situaciju u Slavoniji iz koje dolazim, tamo je blaga jeza, bez privatnih investicija na vidiku", zaključio je Ljubičić.
Tri operatera mobilne telefonije u Hrvatskoj, tvrtke Hrvatski telekom (HT), Vipnet i Tele2 već su objavili nove niže cijene telefoniranja i roaminga prema svim zemljama Unije, kao i za Norvešku, Lihteštajn i Island.
