U Hrvatskoj sve više izražen problem svjetlosnog zagađenja: Na rasvjetu troši više nego Njemačka
"Od 1. aprila 2019. na snazi je novi Zakon o zaštiti od svjetlosnog zagađenja koji je početkom 2023. napokon u potpunoj primjeni", rekao je Dorian Božičević, sekretar udruženja "Naše nebo", koju su osnovali članovi više hrvatskih astronomskih udruga kao specijaliziranu udrugu za probleme svjetlosnog onečišćenja, prenosi Hina.
Inspekcijski nadzor na lokalnoj razini spušten je na komunalna redarstva, kaže Božičević, dok je općenito za nadzor nadležna Inspekcija za zaštitu okoliša. Međutim, problem je što su komunalna redarstva slabo upoznata i praktički nedovoljno obučena, a inspekcija ima premalo ljudi pa vrlo sporo reagira.
"Neadekvatna ili pretjerana upotreba umjetnog svjetla, poznata kao svjetlosno onečišćenje, stvara ozbiljne posljedice po okoliš, ljude, divlje životinje i klimu. Sva umjetna rasvjeta tokom noći pa tako i LED, pridonosi povećanju svjetlosnog onečišćenja", ističe Božičević.
Snažna i štetna rasvjeta na autocestama
Upozorava da je u Hrvatskoj veliki trend osvjetljavanja autocesta, cesta izvan naselja, šetnica, biciklističkih staza - dok primjerice u Njemačkoj i Austriji na autocestama i cestama izvan naselja rasvjete uopće nema.
Hrvatska po glavi stanovnika na javnu rasvjetu troši više nego Njemačka, dodaje.
I dopredsjednik udruge "Naše nebo" Boris Štromar smatra da je ogroman problem koji se potpuno ignorira "snažna i štetna rasvjeta na autocestama i to što svako odmaralište ima izrazito snažnu rasvjetu".
Tvrdi i da je "rasvjetnoj industriji jedini cilj što veća i što brža zarada na uništavanju okoliša i ljudskog zdravlja, a nažalost, lokalne vlasti ne shvataju da ih se potkrada i iskorištava".
Zagreb triput više svjetlosno onečišćen od Beča
Navodi da prema mjerenjima koje je Željko Andreić radio na Rudarsko-naftno-geološkom fakultetu 2018. Zagreb ima tri puta veće svjetlosno onečišćenje od Beča.
"Nažalost, novi projekti obnove javne rasvjete određuju čak tri puta više rasvjete nego to nalažu svjetlotehnički kriteriji za određivanje klasa rasvijetljenosti", kaže Štromar.
Za primjer navodi Jarun gdje je u gluho doba noći predviđen maksimalni dozvoljeni intenzitet pa će "cesta oko Jaruna svijetliti kao proširenja na autocestama, a pješačke staze poput Trga bana Jelačića". Navodi i da se u nekim gradskim četvrtima planira osvjetljenje šetnica u parkovima rasvjetom maksimalnog intenziteta.
